STRUKE:

Valencia

Valencia [bale'nϑia] (španjolski) ili València [bale'nsia] (katalonski), luka i glavni grad istoimene pokrajine i autonomne zajednice (→ valencija) u istočnoj Španjolskoj, na utoku rijeke Turije (Túria; Guadalaviar) u Sredozemno more; 786 189 st. (2015). Sveučilište osnovano 1499. Gotička katedrala, građena od 1262. do 1426., sa zvonikom El Miguelete. Sačuvani su dijelovi utvrda iz XIV (Torres de Serranos) i XV. st. (Torres de Quart). Od svjetovne arhitekture ističe se gotička Lonja de la Sede (Burza svile; od 1996. na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine) i palača markiza Dos Aguasa iz XVIII. st. Muzej lijepih umjetnosti (ističe se zbirka s djelima iz XIV–XVIII. st.); muzej moderne umjetnosti. U Valenciji je vjerojatno 1474. bila utemeljena prva španjolska tiskara. Suvremeni je dio Valencije Grad umjetnosti i znanosti (rad Santiaga Calatrave), građen od 1996. do 2005. Tvore ga opera, najveći europski akvarij (L’Oceanográfic), muzej znanosti, multimedijska dvorana s planetarijem te park sa šetnicom. Kongresni centar otvoren 1998. djelo je engleskog arhitekta Normana Fostera. Valencia je jako trgovačko, kulturno i znanstveno središte. Brodogradnja, metalna, automobilska, tekstilna, kemijska i prehrambena industrija, proizvodnja papira, porculana (azulejos), preradba duhana; nekoć proizvodnja svile (od XV. st.) i kudjelje. U okolici uzgoj agruma i dr. voća. Prema lučkom prometu (66,6 milijuna tona tereta i 4,4 milijuna TEU, 2014) druga je u Španjolskoj (iza Algecirasa). Pokrajina Valencia ili València obuhvaća 10 806 km² s 2 543 315 st. (2015). – Isprva grčka, a potom kartaška naseobina, koju su za Drugoga punskoga rata osvojili Rimljani (201. pr. Kr.). Godine 138. pr. Kr. dobila je status rimske kolonije i naziv Valentia Edetanorum. Pod rimskom vlašću ostala je do 413., kada su ju osvojili Zapadni Goti. Od 713. nalazila se pod vlašću Maura, a 756. ušla je u sastav Kordopskoga kalifata. Godine 1094. osvojio ju je španjolski narodni junak Cid i držao sve do svoje smrti 1099. Tri godine potom ponovno su ju osvojili Mauri te ju učinili prijestolnicom maursko-španjolskih dinastija Almoravida i Almohada. Godine 1238. osvojio ju je aragonski kralj Jakov I. i učinio prijestolnicom kršćanskog kraljevstva, koje se sve do 1479. nalazilo u personalnoj uniji s Aragonom. Za Španjolskoga građanskog rata (1936–39) Valencia je od studenoga 1936. do listopada 1937. bila privremeno središte republikanske vlade.

Valencia. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 23.2.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=63705>.