STRUKE:

Valencia

Valencia [bale'nϑia] (španjolski) ili València [bale'nsia] (katalonski), luka i glavni grad istoimene pokrajine i autonomne zajednice (→ valencija) u istočnoj Španjolskoj, na utoku rijeke Turije (Túria; Guadalaviar) u Sredozemno more; 786 189 st. (2015). Sveučilište osnovano 1499. Gotička katedrala, građena od 1262. do 1426., sa zvonikom El Miguelete. Sačuvani su dijelovi utvrda iz XIV (Torres de Serranos) i XV. st. (Torres de Quart). Od svjetovne arhitekture ističe se gotička Lonja de la Sede (Burza svile; od 1996. na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine) i palača markiza Dos Aguasa iz XVIII. st. Muzej lijepih umjetnosti (ističe se zbirka s djelima iz XIV–XVIII. st.); muzej moderne umjetnosti. U Valenciji je vjerojatno 1474. bila utemeljena prva španjolska tiskara. Suvremeni je dio Valencije Grad umjetnosti i znanosti (rad Santiaga Calatrave), građen od 1996. do 2005. Tvore ga opera, najveći europski akvarij (L’Oceanográfic), muzej znanosti, multimedijska dvorana s planetarijem te park sa šetnicom. Kongresni centar otvoren 1998. djelo je engleskog arhitekta Normana Fostera. Valencia je jako trgovačko, kulturno i znanstveno središte. Brodogradnja, metalna, automobilska, tekstilna, kemijska i prehrambena industrija, proizvodnja papira, porculana (azulejos), preradba duhana; nekoć proizvodnja svile (od XV. st.) i kudjelje. U okolici uzgoj agruma i dr. voća. Prema lučkom prometu (66,6 milijuna tona tereta i 4,4 milijuna TEU, 2014) druga je u Španjolskoj (iza Algecirasa). Pokrajina Valencia ili València obuhvaća 10 806 km² s 2 543 315 st. (2015). – Valenciju su 138. pr. Kr. osnovali Rimljani pod imenom Valentia Edetanorum. Pod rimskom vlašću ostala je do 413., kada su ju osvojili Zapadni Goti. Od 713. nalazila se pod vlašću Maura, a 756. ušla je u sastav Kordopskoga kalifata. Godine 1094. osvojio ju je španjolski narodni junak Cid i držao sve do svoje smrti 1099. Tri godine potom ponovno su ju osvojili Mauri te ju učinili prijestolnicom maursko-španjolskih dinastija Almoravida i Almohada. Godine 1238. osvojio ju je aragonski kralj Jakov I. i učinio prijestolnicom kršćanskog kraljevstva, koje se sve do 1479. nalazilo u personalnoj uniji s Aragonom. Zahvaljujući dobromu položaju Valencia se tijekom XIV. i XV. st. razvila u važnu sredozemnu luku (trgovina svilom), a ekonomski procvat pratio je i razvoj umjetnosti (viteški roman Tirant lo Blanch Joanota Martorella). Za Španjolskoga građanskog rata (1936–39) Valencia je od studenoga 1936. do listopada 1937. bila privremeno središte republikanske vlade.

Valencia. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 17.7.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=63705>.