vaskulitis (lat. vasculum: posudica + -itis), upala jedne ili više krvnih žila. Uzrok nije uvijek jasan, a često je to odlaganje imunokompleksa (kompleks protutijela i antigena) u stijenku krvne žile. Može postojati kao primarna bolest ili se javiti u sklopu drugih bolesti vezivnoga tkiva. Klinički su oblici vaskulitisa: temporalni (gigantocelularni) arteritis, s kojim je često udružena reumatska polimialgija, Takayasujev arteritis (→ arteriitis), nodozni poliarteritis, različiti oblici purpure (napose Schönleinova bolest), Wegenerova granulomatoza, koja je, uz vaskulitis, obilježena stvaranjem granuloma i nekrozama u dišnim organima i bubrezima. Kliničke su slike vaskulitisa različite; ovise o organskim sustavima koji su zahvaćeni. Najčešće se javlja povišena temperatura, artralgija, kožne promjene, slabost i dr. Dijagnoza se postavlja biopsijom, a katkad angiografijom. Uglavnom su to bolesti koje ugrožavaju život bolesnika, a liječenje je dugotrajno i složeno (kortikosteroidima, citostaticima).
