STRUKE:

Bazilije I.

ilustracija
BAZILIJE I.

Bazilije I. (grčki Baσíλεıος, Basíleios), bizantski car (?, oko 812?, 29. VIII. 886). Osnivač tzv. makedonske dinastije, koja je vladala do 1056. Vladao od 867. do 886., bio jedan od najpoznatijih bizantskih careva i veliki pravni kodifikator (Bazilika, zbirka kanonskoga, građanskog i javnog prava). U Maloj Aziji uspio je pobijediti paulikijance, ali protiv Arapa nije imao većeg uspjeha. Učinivši ustupke bugarskoj Crkvi, uspješno je dokončao borbu svojih prethodnika s Rimom za idejnu prevlast Bizanta nad Bugarskom. Glasovitog i moćnog patrijarha Focija, ozloglašenoga protivnika Rima, Bazilije je u početku vladavine zbacio, ali je bio prisiljen vratiti ga na položaj. U zapadnim dijelovima Carstva nastojao je istisnuti Arape iz južne Italije. Prilikom opsade Barija bizantskoj su floti pomagali »Hrvati, Srbi, Zahumljani, Travunjani, Konavljani i Dubrovčani, sa svima iz gradova Dalmacije«. Bizantsko je Carstvo u to doba ostvarilo znatan utjecaj nad južnoslavenskim narodima: velika akcija pokrštavanja, pokrenuta iz Bizanta za Bazilijeve vladavine, i među Hrvatima je, čini se, imala uspjeha, o čemu svjedoči glagoljica kao pismo i pučki jezik u liturgiji. Sedamdesetih godina osnovana je i bizantska administrativna jedinica (tema) Dalmacija koja je ojačala bizantsku vojno-političku nazočnost naspram sklavinija u zaleđu (Hrvatske, ali i Paganije, Travunije, Zahumlja i Duklje); gradovi Split, Trogir, Zadar, Cres, Rab i Krk plaćaju hrvatskom vladaru danak od 710 nomizma, a Dubrovnik vladarima Zahumlja i Travunije 72 nomizme.

Bazilije I.. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 10.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=6423>.