Vestfalski mir

Vestfalski mir ili Münsterski mir [my'nstəɹ~], mirovni ugovor zaključen u Münsteru u Vestfaliji 24. X. 1648. između rimsko-njem. cara Ferdinanda III. s jedne strane, a Šveđana, Francuza i njihovih protucarskih saveznika među njem. državnim staležima s druge strane. Njime je bio okončan Tridesetogodišnji rat (1618–48) između Habsburgovaca te Francuske i Švedske sa saveznicima za političku i vjersku prevlast u Europi. Pregovori o miru vodili su se od 1645., s Francuzima u Münsteru, a sa Šveđanima u Osnabrücku. Francuzi i Šveđani proširili su svoj teritorij, a Šveđani su dobili i 5 mil. talira odštete. Na štetu Svetoga Rimskoga Carstva Njemačke Narodnosti, odn. područja pod habsburškim nadzorom, teritorijalno su se proširili Bavarska, Saska i Brandenburg. Njem. državni staleži stekli su suverenitet za svoje zemlje (lat. superioritas territorialis, njem. Landeshoheit). Švicarska je bila izdvojena iz Svetoga Rimskoga Carstva Njemačke Narodnosti kao neovisna republika. Neovisnost je priznata i Republici Ujedinjene Nizozemske. Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti od svojega je teritorija izgubilo oko 100 000 km². U vjerskom pogledu Vestfalski mir prihvatio je načelo Augsburškoga vjerskog mira iz 1555 (Cuius regio, illius religio), proširivši ga i na kalviniste. Papa nije priznao Vestfalski mir jer je bio sasvim mimoiđen u pregovorima. Vestfalski mir imao je veliko značenje: ograničio je autoritet rimsko-njem. cara, izmijenio polit. ravnotežu u Europi ojačavši utjecaj Francuske i Švedske, pridonio širemu poimanju slobode savjesti i vjerskoj snošljivosti. Naglašavanjem drž. suvereniteta i suradnje postao je temeljem novog eur. poretka, zasnovanoga (teoretski) na načelu ravnopravnih država.

Vestfalski mir. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 23.2.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=64409>.