Virgin [və:'ɹin] (Virginski otoci, engleski Virgin Islands [və:'ɹin ại'ləndz]; udomaćeno Djevičanski otoci), otočna skupina Malih Antila, istočno od Portorika. Politički je podijeljena na zapadni dio, koji pripada SAD-u (Američki Djevičanski otoci ili Virgin Islands of the United States), i istočni, koji pripada Velikoj Britaniji (Britanski Djevičanski otoci ili British Virgin Islands, službeno Virgin Islands).
Američki Djevičanski (Virginski) otoci obuhvaćaju tri veća otoka (St. Croix, 214,7 km², St. Thomas, 80,9 km², i St. John, 50,8 km²) te oko 50 otočića. Ukupna je površina 346,4 km²; ima 106 405 st. (2010), od kojih većina živi na otocima St. Croix (50 601 st.) i St. Thomas (51 634 st.). Glavninu stanovništva čine crnci (76%). Znatan je udio stanovnika doseljenih s karipskih otoka. Glavni je grad Charlotte Amalie (10 354 st., 2010) na St. Thomasu. Službeni je jezik engleski, a govori se i španjolski. Glavne su gospodarske grane turizam (oko 2 milijuna turista na godinu), osobito razvijen na St. Thomasu, te tekstilna, elektronička i farmaceutska industrija i proizvodnja satova; velika rafinerija nafte (na otoku St. Croix) zatvorena je 2012. Prehrambena industrija (šećer, rum) temelji se na preradbi domaćih poljoprivrednih proizvoda. Međunarodne su zračne luke na St. Thomasu i na St. Croixu. Glavne su luke Charlotte Amalie (St. Thomas) i Christiansted (St. Croix).
Britanski Djevičanski (Virginski) otoci sastoje se od većih otoka Tortola (54 km²), Anegada (38 km²), Virgin Gorda (21 km²) i Jost Van Dyke (10 km²) te 50-ak otočića, koji ukupno obuhvaćaju 153 km² s 28 054 st. (2010; crnci oko 83%). Naseljeno je 16 otoka; glavnina stanovništva živi na otoku Tortola (23 419 st., 2010), na kojem se nalazi glavni grad Road Town (7974 st., 2000). Otoci su uglavnom brdoviti (najviši je Tortola, 521 m), vulkanskoga podrijetla, dok je otok Anegada nizak (do 8,5 m), građen od koraljnoga vapnenca. Klima je tropska, pod utjecajem pasata. Službeni je jezik engleski, a valuta dolar SAD-a. Glavni su izvori prihoda turizam (osobito turisti iz SAD-a) i financijske usluge (banke i oko 480 000 off-shore kompanija 2012). Uzgaja se voće, povrće, šećerna trska; stočarstvo. Preradba poljoprivrednih proizvoda (šećer, rum). Glavna je međunarodna zračna luka na otoku Beef pokraj Tortole s kojim je povezan mostom, a glavne su morske luke Port Purcell i Road Town.
Povijest
Prvi poznati stanovnici bila su domorodačka indijanska plemena iz skupine Arawak, doseljena iz Južne Amerike. Oko 1400. na otoke se doselila skupina južnoameričkih indijanskih plemena Karibi. Otočje je 1493. otkrio K. Kolumbo i nazvao ga Santa Úrsula y las once mil vírgenes. Porazivši 1555. Karibljane, Španjolci su zauzeli otočje, no već 1620-ih spominju se engleski i francuski doseljenici na otoku St. Croix. Francuzi su osvojili otok 1650., a od 1653. prešao je u posjed Francuske zapadnoindijske kompanije. Tijekom XVII. st. otočje je bilo predmet interesa Nizozemaca, Danaca i Engleza. Nizozemci su 1684. zauzeli otok Tortolu, odakle su ih 1666. potisnuli Englezi, koji su potom zauzeli i otoke Anegada i Virgin Gorda te stvorili time osnovu Britanskih Djevičanskih otoka, koji su bili u sastavu kolonije Leeward Islands (Zavjetrinski otoci) 1833–1960. Danci su se pak smjestili na St. Thomasu i St. Johnu, gdje su, kao i Englezi, počeli uzgajati šećernu trsku, pri čem su iskorištavali afričke robove kao radnu snagu, pa je St. Thomas postao glavna tržnica roblja. God. 1733. kupili su od Francuza i St. Croix, čime su sva tri otoka prešla u posjed Danske zapadnoindijske kompanije. Tijekom XIX. st. robovski su ustanci oslabjeli šećernu industriju, a sredinom XIX. st. započeli su pregovori SAD-a o otkupu otoka od Danaca. Kupljeni su 1917; imaju status samoupravnoga teritorija SAD-a. Početkom 1960. britanski dio otočja postao je upravno zaseban prekomorski posjed; autonomiju je stekao u travnju 1967.
