struka(e): |

Virginia [vəɹi'n·jə], savezna država u istočnom dijelu SAD-a; 105 152 km², 8 096 604 st. (2010). Leži u primorju Atlantskog oceana, uz južni dio zaljeva Chesapeake. Obuhvaća prostranu primorsku nizinu (široka oko 160 km) koja prema zapadu i sjeverozapadu postupno, preko Piedmonta, prelazi u brdovito područje Appallachiansa – Blue Ridge (Mount Rogers, 1746 m). Najvažnije su rijeke Potomac, Shenandoah, James i Roanoke. Klima je u primorju suptropska, u unutrašnjosti vlažna kontinentalna. Glavni je grad Richmond, najveći Virginia Beach, a ostali su veći gradovi Norfolk, Chesapeake, Portsmouth, Newport News i Hampton. Virginia je industrijsko-agrarni kraj; uzgaja se duhan, pamuk, kukuruz, pšenica, orašac i voće (jabuke i breskve) te ljekovito bilje. U stočarstvu, koje ostvaruje 2/3 poljoprivredne proizvodnje, najveću važnost ima uzgoj peradi (pilići i purani) i goveda (1,5 milijuna, 2011) te ovce. Oko 63% teritorija obraslo je šumom. Ribarstvo i akvakultura; među vodećim je državama u vađenju kamenica i rakova. U rudarstvu najveću važnost imaju ugljen i kijanit; kamenolomi. Brodogradnja, proizvodnja cigara i cigareta, elektronička (čipovi), kemijska, farmaceutska, automobilska, drvna i tekstilna industrija; razvijena je informatička tehnologija. U sjevernom dijelu Virginije sjedište je mnogih vladinih ustanova (CIA, Pentagon). Na području Hampton Roadsa smještene su američke vojne baze (pomorska u Norfolku, zračna u Hampton–Newport Newsu) i brodogradilišta ratnih brodova. Dobro je razvijena prometna mreža; važne su ceste smjera sjever–jug, međunarodne zračne luke (Washington, Norfolk) i velike morske luke (Norfolk, 41,6 milijuna tona prometa, 2010, Newport News, 20,8 milijuna tona, i dr.). – Britanska kolonija nazvana prema »djevičanskoj« (engl. virgin) engleskoj kraljici Elizabeti I. Početci kolonizacije Virginije vezani su uz osnutak (1606) engleskih kompanija London i Plymouth, koje su u travnju 1607. dovele prvih stotinjak britanskih kolonista; oni su već u svibnju osnovali Jamestown, prvo stalno englesko naselje u Sjevernoj Americi. Ondje je 1619. bila organizirana i prva Generalna skupština Virginije. To prvo zakonodavno tijelo na području SAD-a sastalo se 30. VII. 1619. Prvih godina izbijali su veliki sukobi između britanskih doseljenika i domorodačkih Indijanaca. Engleski kralj Jakov I. raspustio je 1624. Londonsku kompaniju i Virginiju pretvorio u kraljevsku koloniju. Protiv kraljevske uprave izbila je 1676. buna (Bacon’s Rebellion), u kojoj su ustanici spalili Jamestown. God. 1693. u Virginiji je bio osnovan i drugi po redu koledž u SAD-u (College of William and Mary) u Middle Plantationu, a 1699. taj je grad (preimenovan u Williamsburg) postao glavni grad Virginije. Stalno se povećavao broj stanovnika: 1743. iznosio je oko 130 000, od čega su jednu trećinu činili crni robovi. Prodor kolonista i širenje kolonije prema zapadu doveo je do sukoba s Francuzima, koji su bili zainteresirani za područje južno od Velikih jezera. U ratovima protiv Francuza i Indijanaca (1754–63) svoja prva vojna iskustva i napredovanja stjecao je G. Washington. U skladu s nastojanjem kolonista oko samostalnijega vođenja uprave očitovala se i revolucionarna usmjerenost Virginije. Od 1773. ona se čvršće povezala s drugim američkim kolonijama. Nakon Bostonske čajanke uslijedila je u kolovozu 1774. prva konvencija Virginije, na kojoj su bili izabrani delegati za prvi Kontinentalni kongres. U Američkom ratu za neovisnost Virginia je imala vodeću ulogu, a iz nje su potjecale i najutjecajnije osobe toga razdoblja (G. Washington, T. Jefferson, J. Madison). Pošto je u svibnju 1775. britanski kraljevski guverner John Murray prebjegao na ratni brod, Virginiju su zahvatile ratne operacije (bombardiranje Norfolka u siječnju 1776). Na drugom Kontinentalnom kongresu u lipnju 1775. Virginijac G. Washington bio je izabran za glavnog zapovjednika Kontinentalne armije. Virginijska ustavna konvencija 1776. proglasila je Virginiju zasebnom neovisnom državom i donijela njezin prvi ustav, koji je ujedno i prvi ustav sjevernoameričkih kolonija. Za američke revolucije Virginia je organizirala ekspediciju (1778–79) koja je zauzela područje poznato kao Northwest Territory (Sjeverozapadni teritorij), pa je u siječnju 1781. postavila i zahtjev za to područje. U ožujku iste god. ratificirala je savezni »predustav« Articles of Confederation. Uslijedio je napad britanske vojske pod zapovjedništvom lorda Ch. Cornwallisa, kojoj su se suprotstavile američke snage pod G. Washingtonom te francuski dobrovoljci. Francuska flota uspjela je zadržati britanske brodove, a Cornwallis je bio poražen kraj Yorktowna u listopadu 1781. To je bila posljednja bitka američke revolucije. God. 1788. Virginia je ratificirala savezni Ustav. Kao jedna od robovlasničkih saveznih država, u prvoj polovici XIX. st. suočila se s problemom robovlasništva. Ustanak crnih robova u Southamptonu 1831., pod vodstvom Nata Turnera, odjeknuo je i izvan granica Virginije i zaoštrio suprotnosti robovlasničkih i ostalih američkih država, u kojima se snažno razvio abolicionistički pokret. Zapadne grofovije Virginije bile su nezadovoljne favoriziranjem istočnih grofovija, a nisu ih zadovoljili ni drugi (1830) ni treći (1851) virginijski ustav. God. 1859. Virginiju je zahvatio jak prodor abolicionista pod J. Brownom; prema abolicionizmu Virginia je zauzela izrazito umjereno stajalište pa je isprva glasovala protiv secesije. God. 1861. ipak je istupila iz Unije i pridružila se državama Juga. No 50 zapadnih grofovija Virginije, nezadovoljnih ugovorom, nije prihvatilo odluku o secesiji. Te su grofovije sastavile svoju vladu i u Uniju su bile primljene kao West Virginia (20. IV. 1863). Virginijska prijestolnica (Richmond) bila je izabrana i za prijestolnicu Konfederacije. Snage Sjevera zaposjele su početkom 1861. područje blizu Washingtona, a 1862. i područje Hampton Roadsa. Velik dio sjeverne Virginije, od gorja Allegheny do zaljeva Chesapeake, bio je zahvaćen bitkama tijekom Američkoga građanskog rata, koji je u travnju 1865. završio upravo na tlu Virginije porazom vojske Juga kraj Appomatox Court Housea. Rat je gospodarski potpuno uništio Virginiju. Novi ustav prihvaćen je 1869., a 1870. država je ponovno bila primljena u Uniju. Gospodarske teškoće dominirale su zemljom opterećenom još iz prijeratnoga razdoblja golemim dugom, kojega je novac utrošen na izgradnju ratom uništenih kanala i željeznica. Do kraja XIX. st. gospodarska situacija uglavnom je bila sanirana, bili su otvoreni rudnici ugljena, obnovljene željeznice, industrijalizirana proizvodnja duhana i tekstila. Do novoga gospodarskoga uzleta Virignije došlo je za I. i II. svjetskog rata.

Citiranje:

Virginia. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/virginia>.