višak vrijednosti, iznos robne vrijednosti koji nastaje nakon odbitka troškova što ih je proizvođač imao tijekom proizvodnje. On je motiv i mjera uspjeha poslovanja proizvođača jer predstavlja ostvareni profit. Prema fiziokratskoj teoriji, izvor je viška vrijednosti samo poljoprivreda, odnosno priroda općenito, jer samo poljoprivredni proizvodi sadrže više vrijednosti od troškova njihove proizvodnje, dok druge vrste proizvodnje stvaraju vrijednost samo u visini troškova. Stoga je samo poljoprivreda proizvodna djelatnost i jedini izvor novoga bogatstva. Marksistička teorija tvrdi da je jedini izvor nove vrijednosti proizvodni rad, da je vrijednost stvorena radom u proizvodnji materijalnih dobara i dobije se kada se od robnih vrijednosti odbiju materijalni troškovi. Ta se vrijednost dijeli između radnika i vlasnika sredstava za proizvodnju na najamninu i višak vrijednosti, koji čini dohotke svih vlasničkih slojeva. Iz njega se financira vlasnička potrošnja i on je glavni izvor formiranja novoga kapitala i rasta kapitalističkoga bogatstva. Moderna ekonomska teorija odbacuje te teorije na osnovi empirijskih činjenica da se formiranje vrijednosti i njezina raspodjela odvijaju na tržištu prema principu ponude i potražnje za njima, te prema njihovu pojedinačnomu marginalnom doprinosu stvaranju korisnih dobara.
