višnja (Prunus cerasus), voćka iz por. ruža (Rosaceae). Podrijetlom iz jugozapadne Azije. Plod je koštunica kiselkasta usplođa. Sadrži 78 do 88% vode, 6,5 do 14% ukupnoga šećera (95% fruktoza), askorbinsku kiselinu (13% na 100 g), 0,7 do 2% bjelančevina, 0,5 do 0,8% lipida, vitamine C, B1, B2 i E te tzv. vitamin P. Uzgaja se u Europi, Aziji, Sjevernoj i Južnoj Americi. Svjetska proizvodnja iznosi 780 000 tona. U Europi su najveći proizvođači Njemačka, Poljska i Madžarska. U Hrvatskoj se uzgaja u kontinentalnom i obalnom području. U Slavoniji i Podravini uzgajaju se sorte: sjeverna domaća višnja, rexelle, Hajmanova konzervna, keleris 14, keleris 16 i oblačinka. U obalnome području uzgaja se višnja maraska (Cerasus maraska), koja najbolje uspijeva od Makarske do Benkovca te na otocima Braču i Hvaru. Dalmatinska maraska cijenjena je u svijetu. Najvažnije sorte jesu: sokoluša, Brač 2, Brač 3, Vodice 1, visulja, poljička i duguljasta. Plodovi višnje najviše se troše prerađeni u kompot, sok, marmeladu, džem, slatko, liker (maraskino), rakiju. – Drvo od višnje upotrebljava se kao stolarsko, kolarsko i tokarsko drvo.
