Beccaria, Cesare Bonesano de

ilustracija
BECCARIA, Cesare Bonesano de

Beccaria [bek:ari:'a], Cesare Bonesano de, talijanski pravnik i ekonomist (Milano, 15. III. 1738Milano, 28. XI. 1794). Studirao pravo u Parmi, doktorirao u Paviji 1758. Pripadao prosvjetiteljskim krugovima u Lombardiji; zajedno s braćom Verri osnovao udrugu Accademia dei Pugni i surađivao u časopisu Il Caffè (1764–66). Njegovo najznačajnije djelo O zločinima i kaznama (Dei delitti e delle pene) objavljeno je 1764. anonimno u Livornu, a ubrzo zatim u mnogim talijanskim i prijevodnim izdanjima. Pod utjecajem prosvjetiteljskih ideja (posebice Montesquieuovih), Beccaria je začetnik modernog pristupa kaznenomu pravu. Protivio se primjeni torture i smrtne kazne, arbitrarnim i nerazmjernim kaznama, zalagao se za načelo zakonitosti (nulla poena sine lege) i poštivanje osnovnih ljudskih prava optuženika. Držao je da cilj kaznenopravnog sustava treba biti prevencija, a ne kažnjavanje, te da će prosvjećivanje i poboljšanje životnih uvjeta dovesti do pada kriminaliteta. U svojoj raspravi Beccaria se ne pokazuje uvijek kao pouzdan poznavatelj vrijedećeg prava, a ni njegove misli nisu uvijek originalne, no sažetom i oštrom kritikom ne samo što pogađa najspornije elemente pravnog sustava staroga poretka, već otvara i opća pitanja filozofije kažnjavanja i prava uopće. Pisana vrlo živim stilom, knjižica je postala jednim od najvažnijih prosvjetiteljskih tekstova, utjecala je na rasprave (npr. o smrtnoj kazni) do našeg doba. Beccarijino je djelo primljeno s velikim oduševljenjem i zanimanjem među enciklopedistima (D’Alambert, posebice Voltaire) kao i među pravnim stručnjacima na dvorovima prosvijećenih vladara (Marije Terezije i Josipa II., Petra Leopolda I. u Toskani, Katarine Velike), a Katolička crkva stavila ga je na indeks zabranjenih knjiga. Ono je naišlo na brz i snažan prijam u Istri i Dalmaciji; mnogi primjerci ranih izdanja stigli su u ta područja, a kod nekih domaćih prosvjetiteljskih pisaca nesumnjiv je njegov utjecaj (Toma Basiljević i dr.). Beccaria je 1768. imenovan profesorom kameralistike na Milanskom sveučilištu (Scuole palatine), a 1771. savjetnikom Vrhovnoga gospodarskog vijeća Lombardije. U tom je razdoblju pisao o širokom rasponu tema (od financija do estetike i mirisa), od čega je najvažniji njegov prinos političkoj ekonomiji. Zastupao je slobodno tržište s neograničenom konkurencijom proizvođača i potrošača u zemlji i svjetskoj trgovini. Glavno mu je ekonomsko djelo Osnove javnog gospodarstva (Elementi di economia publica, 1769., objavljeno 1804).

Beccaria, Cesare Bonesano de. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 26.1.2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=6501>.