Vodopić, Mato

Vodopić, Mato, hrvatski književnik (Dubrovnik, 13. XII. 1816Dubrovnik, 13. III. 1893). U Zadru je pohađao studij bogoslovije, 1840. zaređen je za svećenika te je kao župnik službovao u Dubrovačkom primorju, Konavlima i Gružu. God. 1879. imenovan je kanonikom, a 1882. biskupom dubrovačkim. Amaterski se bavio prirodoslovljem pa je surađivao s B. Šulekom na Jugoslavenskom imeniku bilja (1879). Objavljivao je pjesme i kraće pripovijesti u časopisima i kalendarima. Stihovana romantična pripovijest Robinjica (1875), nevelike književne vrijednosti, imala je velik uspjeh kod čitatelja. Nezavršena pripovijest Đenevrija (tiskana u časopisu Srđ 1906. i 1907), svojevrsna kritika odnarođivanja dubrovačke vlastele, objavljena je (s nadopunom Ernesta Katića) 2004. Najvažnijim se smatra njegov romaneskni opus, koji pripada početcima romana u novijoj hrvatskoj književnosti. Marija Konavoka ostala je nedovršena: odlomci su tiskani u almanasima Niz bisera jugoslavjanskoga (1863) i Dubrovnik (1867. i 1871), a kao zasebna knjiga objavljena je 1893. s nadopunama J. Carića. Slabe je pripovjedne strukture, a najveća joj je vrijednost u opisima konavoskoga života i narodnih običaja te uporabi pučkoga jezika. Kratki roman Tužna Jele (1868) temelji se na usmenoj predaji i arhivskoj građi gruško-lapadske župe. Mjestimice je sentimentalno intoniran, no sadrži i realistične opise svakidašnjice gruškoga pomorskog života. Radnja romana Na doborskijem razvalinam (1881) smještena je u Bosnu sredinom XVI. st. Tematski je srodan hajdučko-turskoj novelistici, a prepoznaju se utjecaji A. Manzonija i F. D. Guerrazzija te usmene pripovijetke i junačke epike. Najčešće svrstavani u paradigmu folklornoga realizma, Vodopićevi romani nemaju veliku književnu vrijednost; no, osim kao prvi romani novije hrvatske književnosti, značajni su i zbog prikaza dubrovačke i konavoske pučke svagdašnjice te uporabe lokalnoga narječja, što im je priskrbilo veliku popularnost.

Vodopić, Mato. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 18.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65156>.