Vojnović, Konstantin

ilustracija
VOJNOVIĆ, Konstantin

Vojnović, Konstantin (Kosta), hrvatski pravnik i političar (Herceg Novi, Crna Gora, 2. III. 1832Dubrovnik, 20. V. 1903). Otac književnika Ive i Luje Vojnovića. Diplomirao je pravo u Beču (1854), a doktorirao u Padovi (1856). U Splitu je djelovao kao vrstan odvjetnik, tajnik Trgovačke komore, pravni pisac i političar. Bio je zastupnik u Dalmatinskom (1863–75) i Hrvatskom saboru (1878–84), gdje se zauzimao za sjedinjenje Dalmacije i Hrvatske i u tom duhu napisao programatski spis Jedan glas za sjedinjenje (Un voto per l’Unione, 1861). Bio je potpredsjednik i autor programa Neodvisne narodne stranke (1881). Na preporuku biskupa J. J. Strossmayera bio je izabran 1874. za redovitoga profesora Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na kojem je predavao građansko pravo (1874–91). Dva je puta bio prorektor (1874–75. i 1878–79) i jednom rektor (1877–78) Sveučilišta u Zagrebu. Od 1890. redoviti član JAZU. Iz političkih razloga, zato što se suprotstavljao madžarizaciji, privremeno je ostao bez službe (1881–82). Nakon umirovljenja (1891) vratio se u Dubrovnik i posvetio istraživanju dubrovačke pravne povijesti. Objavljivao u Radovima JAZU (Crkva i država u Dubrovačkoj republici, 1895; Državni rizničari republike Dubrovačke, 1896; Carinarski sustav Dubrovačke republike, 1896) te u nizu Monumenta historico-juridica Slavorum meridionalium (Bratovštine i obrtne Korporacije u republici dubrovačkoj: od XIII. do konca XVIII. vijeka, I–II, 1899–1900). Ostala djela: Gospodarske prilike u splitskom okružju 1861–1863 (Le condizioni economiche del circolo di Spalato negli anni 1861–1863, 1865), Pisma iz Hrvatske (Lettere dalla Croazia, 1873).

Vojnović, Konstantin. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 17.6.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65237>.