STRUKE:

vrba

ilustracija
VRBA, bijela, Salix alba

vrba (Salix), rod iz por. vrba (Salicaceae), s više od 300 vrsta drveća, grmova i polugrmova. Široko je raširen u Europi, Aziji i sjevernoj Africi. U normalnim vegetacijskim uvjetima ima oblik drveća i grmlja, a u suhim područjima visokih planina i Arktika oblika je patuljastih polugrmova i zeljastih oblika (npr. Salix herbacea). Pupovi i listovi su naizmjenično poredani. Naličje lista obično je svjetlije, često bijelo ili sivkasto dlakavo, nervatura je izrazita. Cvjetovi su jednospolni i dvodomni, u uspravnim cvatovima, muški u žutim ili crvenim resama, a ženski u zelenkastim macama. Plod je tobolac koji se otvara s dva zaklopca. Sjeme je mnogobrojno, vrlo sitno (1,5 mm), s čuperkom dugih dlaka. Kora stabla duboko je ispucala i otpada. Vrbama pogoduju svijetla i vlažna staništa, otporne su prema niskim temperaturama i skromne u pogledu kvalitete tla. S topolom i johom pionirske su vrste jer popravljaju kvalitetu tla. Najpoznatije su vrste bijela vrba (Salix alba), koja raste kao drvo uz obale potoka u cijeloj Europi, sjevernoj Africi i sr. Aziji, te rakita ili crvena vrba (Salix purpurea), česta uz vode i putove od nizinskih do planinskih predjela srednje i južne Europe i sr. Azije. U našim visokim planinama raste grm ili manje drvo vrba iva (Salix caprea), te uz tlo priljubljeni grmići sitnih, ovalnih listića, Salix reticulata i Salix retusa. Mnoge se vrste uzgajaju za dobivanje izbojaka za pletenje košara i drugih proizvoda (Salix viminalis, Salix americana, Salix purpurea, Salix amydalina) i kao ukrasne biljke, npr. žalosna vrba (Salix babylonica). – Kora svih vrsta rabi se kao droga (Cortex Salicis), a sadrži salicin (glukozid salicilnog alkohola), vosak, gume, smole i treslovine (tanin). – Drvo vrbe rabi se u proizvodnji sanduka, čamaca, papira, kutija, furnira, šibica, čačkalica i dr.

vrba. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 29.1.2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65434>.