Beda, Časni, sv.

Beda, Časni, sv. (lat. Baeda Venerabilis, engl. Bede the Venerable), engleski povjesničar i teolog (Wearmouth, Durham, oko 673Jarrow, Durham, 25. V. 735). Redovnik u samostanima sv. Petra i Pavla u Wearmouthu i Jarrowu, gdje je proveo cijeli život. Napisao na latinskom više djela, a najvažnija mu je Povijest svetih opata engleskih samostana (Historia sanctorum abbatum…, oko 725). Njegov Martyrologium prvi je tzv. povijesni martirologij, preteča današnjega Rimskog martirologija. Osim teoloških i biblijskih komentara pisao je i rasprave O metrici (De metrica arte), O pravopisu (De orthographia), O prirodi (De natura rerum). U djelu O računanju vremena (De temporum ratione, 725) bavio se kronologijom, a ono je bilo uzorom za potonje kronike i općenito prihvaćeno u srednjem vijeku. Napisao Anglikanski kalendar (Kalendarium Anglicanum). Najpoznatije mu je povijesno djelo Crkvena povijest naroda Angla (Historia Ecclesiastica Gentis Anglorum, 731) u kojem u 5 knjiga opisuje događaje od Gaja Julija Cezara do kraja VI. st. Beda je jedan od najvažnijih srednjovjekovnih kroničara koji se svrstava uz bok Pavlu Đakonu i Grguru Turonskomu. Golem je njegov utjecaj na skolastičku kulturu srednjega vijeka. Uza nj se veže škola u Yorku, tradiciju koje je Alkuin ugradio u karolinšku renesansu. Papa Lav XII. proglasio je Bedu 1879. crkvenim naučiteljem.

Beda, Časni, sv.. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 22.11.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=6551>.