struka(e):
Vsevold III. Jurjevič
veliki knez vladimirsko-suzdaljski
Rođen(a): Dmitrov, 1154.
Umr(la)o: Vladimir na Kljazmi, 14. IV. 1212.

Vsevold III. Jurjevič (ruski Vsevolod Jurevič [fs’e'vələt ju'r’iv’ič]; zvan Veliko Gnijezdo), veliki knez vladimirsko-suzdaljski (Dmitrov, 1154Vladimir na Kljazmi, 14. IV. 1212). Mlađi sin Jurija I. Dolgorukog i brat Andreja Bogoljupskoga. Kratkotrajno veliki knez kijevski (1173), pridružio se bratu Mihalku (Mihajlu) I. (1174., 1175–76) u borbi za vlast u Vladimirsko-Suzdaljskoj Kneževini. Isprva knez u Perejaslavu (1175), nakon Mihalkove smrti zavladao je i u Vladimiru (1176), postupno učvrstivši svoj položaj u cijeloj kneževini. Nastavljajući centralističku politiku prethodnika, oslanjao se u vlasti na nove doseljenike, trgovačko građanstvo i sitno plemstvo. U pohodima protiv povolških i kamskih Bugara i Mordvina (1183–84., 1205) osigurao je trgovački put rijekama Okom i Volgom, a južne je granice države obranio od Kumana (1198., 1209). U nekoliko pohoda podjarmio je Rjazanj (1180., 1187., 1207., 1209), podvlastio je Novgorod i pod svoj utjecaj stavio Černigov i Kijev. Za njegove je vladavine kneževina doživjela procvat, a njegova moć i ugled ogledaju se i u spjevu Slovo o polku Igoreve. Nadimak zahvaljuje brojnomu potomstvu (dvanaestero djece). Naslijedio ga je sin Jurij II. Vsevolodovič (1212–16., 1218–38).

Citiranje:

Vsevold III. Jurjevič. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/vsevold-iii-jurjevic>.