STRUKE:

Wyoming

Wyoming [waiọu'miŋ], savezna država u zapadnom dijelu SAD-a; 253 334 km², 563 626 st. (2010). S prosječnom gustoćom od 2,2 st./km² ubraja se u najslabije naseljene savezne države. Obuhvaća velik dio Stjenjaka (Rocky Mountains) s najvišim vrhom Gannettom (4210 m); prema sjeveroistoku planinsko područje prelazi u Velike nizine. S prosječnom visinom od 2044 m najviše je položena američka savezna država iza Colorada. Na krajnjem je sjeverozapadu Yellowstone National Park. Područjem Wyominga prolazi kontinentalna razvodnica pa rijeke istočnih obronaka teku u Missouri (slijev Atlanstkog oceana), a sa zapadnih u Colorado ili Columbiju (Tihi ocean). Klima je kontinentalna, s malo oborina; najveći dio države ima do 350 mm oborina godišnje (planinsko područje na sjeverozapadu 1000 do 1600 mm). U poljoprivredi najveću važnost ima stočarstvo (oko 85% poljoprivredne proizvodnje), uglavnom uzgoj goveda te ovaca (proizvodnja vune). Na umjetno natapanim površinama uzgaja se lucerna, šećerna repa, krumpir i žitarice. Rudarstvo je glavna privredna grana; po proizvodnji ugljena Wyoming je vodeća američka savezna država (438,7 milijuna tona ili 40,0% američke proizvodnje ugljena, 2011). Znatna su i ležišta prirodnoga plina (10,5% američke proizvodnje, 2010), nafte (2,3%), uranijeve rude, prirodne sode. Industrija se zasniva na preradbi prirodnih bogatstava (nafta, soda; drvo) i poljoprivrednih proizvoda (prehrambena industrija); strojogradnja. Turizam. Glavni je i najveći grad Cheyenne; (59 466 st., 2010); ostali su važniji gradovi Casper (55 316 st.) i Laramie (30 816 st.). – Već u prapovijesno doba na području Wyominga živjeli su Indijanci. Za dolaska prvih europskih istraživača (braća François i Louis-Joseph de La Vérendrye, 1742–43), ondje su živjela tzv. ravničarska indijanska plemena (Plains Indians), Šošoni, Arapaho i dr. Naziv države dolazi od indijanske fraze mecheweami-ing, što znači »na velikim ravnicama«. Otkupom Louisiane (1803) Wyoming je postao dio teritorija SAD-a koji je uputio ekspediciju M. Lewisa i W. Clarka (1804–06) da pronađe put do Tihoga oceana. John Colter je 1806. napustio ekspediciju i 1807., kao prvi u izvorima potvrđeni bijelac, stupio na tlo Wyominga. Trgovci krznom su za svoje kompanije krstarili Wyomingom. John Jacob Astor osnovao je 1810. Pacific Fur Company i 1811. u Wyoming uputio ekspediciju pod vodstvom Pricea Hunta, koja je za 340 dana prokrstarila Wyomingom na svojem putu od St. Louisa do grada Astorije na obali Tihoga Oceana. Prvi su misionari bili Samuel Parker i Marcus Whitman (1835), a prvo naselje bio je Fort Laramie (1834), poslije legendarna federalna vojna postaja. God. 1843. osnovan je Fort Bridger. Priljev došljaka naglo se povećao nakon otkrića zlata u Californiji 1848. Sredinom XIX. st. Wyoming je istraživalo nekoliko ekspedicija: Johna C. Frémonta (1842. i 1843), zatim ekspedicija F. V. Haydena (1870) u području Yellowstonea (1872. osnovan je u Wyomingu Yellowstone National Park – prvi nacionalni park u SAD-u). Prodiranje bijelaca sve dublje u unutrašnjost izazivalo je otpor Indijanaca. Prvi dogovor o miru sklopljen je 1851. u Fort Laramieu. Nakon otkrića Bozemanova puta (engl. Bozeman Trail) za Montanu 1863., koji je prelazio preko indijanskih lovnih područja istočno od Bighorna, došlo je do novoga rata s Indijancima (1864–68). Novim mirom u Fort Laramieu (1868) dogovoreno je da se povuku svi američki vojni garnizoni duž Bozemanova puta i da se bijelcima zabrani pristup u regiju Powder. Iste godine u Fort Bridgeru je Washakie, poglavica Šošona, sklopio mir s federalnim vlastima; za Šošone je osnovan prvi rezervat u SAD-u Reservation Wind River. Bijelci nisu poštovali zaključke mirovnih ugovora, što je 1876. izazvalo posljednji rat svih Indijanaca u Wyomingu; vrhunac rata bila je slavna bitka kraj Little Bighorna, u kojoj su Siouxi i Cheyennei pobili cijeli odred od 200 konjanika američkoga generala G. A. Custera. Tijekom krvavih ratova s Indijancima osnovan je 1868. Teritorij Wyoming, u koji su ulazili dijelovi Dakote, Utaha, Idahoa. God. 1869. u Wyomingu je donesen prvi američki zakon o pravu glasa za žene (prva američka država koja je 1924. izabrala ženu na guvernerski položaj). Zbog svojih bogatih pašnjaka, Wyoming je bio osobito privlačan stočarima, koji su dovodili stoku čak iz Texasa. Tijekom 1870-ih i 1880-ih često su se sukobljavali farmeri starosjedioci i pridošli stočari, od kojih su se starosjedioci branili podizanjem ograda oko svojih posjeda i izvora žive vode na koje su pridošlice dovodili svoju stoku. God. 1890. Wyoming je kao 44. država ušao u sastav SAD-a.

Wyoming. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 20.11.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=66427>.