Xinjiang

ilustracija
XINJIANG, lokalitet špilja tisuću Buddha
ilustracija1ilustracija2

Xinjiang [62179in62720iaŋ] (pinyin) ili Xinjiang Uygur [62179in62720iaŋ ujgur] (tradicionalno Sinkiangsko-ujgurska autonomna oblast), autonomna regija u sjeverozapadnom dijelu Kine; 1 660 000 km² s 19 631 100 st. (2004). Sastoji se uglavnom od Džungarske i Tarimske zavale (s pustinjom Takla Makan), koje rastavlja Tien Shan. Džungarija je sa sjeveroistoka omeđena Mongolskim Altajem, a sa zapada Džungarskim visočjem; Tarimska je zavala s juga omeđena gorjima Karakorum i Kunlun, a sa zapada Pamirom. Klima je izrazito kontinentalna, s manje od 200 mm oborina godišnje (u planinama do 800 mm). Glavne su rijeke Tarim, Ili i Crni ili Kara Irtiš (Ertix He). Oko 98% teritorija nema otjecanja u more. U ravnici prevladava polupustinja i pustinja (Takla Makan), a u rubnim područjima i u gorju stepa. Stanovnici su pretežno Ujguri (45,2%, 2000) i Kinezi (Han; 40,6%). Glavni je grad Urumqi (Wulumuqi). Važna je poljoprivredna grana stočarstvo (pretežno ovce). Obrađeno je samo 2,4% ukupne površine; po oazama i uz natapanje uzgajaju se pšenica, kukuruz, pamuk, šećerna repa, riža i uljarice te voće (dinje, grožđe za proizvodnju grožđica). Iskorištavaju se bogata ležišta nafte (oko 18,5 milijuna tona godišnje) i prirodnoga plina, koji se cjevovodima dopremaju u rafinerijska središta i do morskih luka na istoku zemlje, te ugljena (28 milijuna tona, 2000; među vodećima u Kini). Industrija se jače razvila u drugoj polovici, a osobito potkraj XX. st. Glavne su grane industrije metalurgija, petrokemijska, strojograđevna, kemijska i tekstilna industrija, proizvodnja građevnoga materijala, šećera, papira, kože, cigareta. Nekoć se putovalo rubnim krajevima zavala (Put svile) u smjeru istok–zapad, a u novije su doba zbog nafte i plina izgrađene poprječne ceste u smjeru sjever–jug (Luntai–Yawatongguzlangar, Hotal–Aral i dr.). (→ džungarija; tarimska zavala)

Xinjiang. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 17.8.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=66453>.