struka(e): |

Zajezda, selo u Hrvatskom zagorju, oko 4 km sjeverno od Budinščine, odnosno 21 km od Zlatara; 293 st. (2021). Leži na južnim padinama Ivanščice, na visini od 257 m. Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije iz 1666 (obnovljena 1894) sa zvonikom iz 1535. Barokni dvorac obitelji Patačić (XVIII. st.) s perivojem i ribnjakom. Poljodjelstvo; stočarstvo (svinja, govedo). – Nedaleko od mjesta nalaze se ruševine srednjovjekovne utvrde Milengrad (Melengrad, Zajezda, Mellen aliter Zajezda), koja se prvi put spominje 1309., kada je došla u posjed obitelji Herkffy. God. 1334. Ivan Arhiđakon Gorički među župama zagorskoga arhiđakonata prvi put spominje i župnu crkvu Uznesenja Marijina u Zajezdi (ecclesia beatae virginis de Zaiezda). Utvrdu i dio posjeda ženidbom je 1536. stekao Nikola Patačić, koji je svojemu prezimenu dodao pridjevak de Zajezda. Milengrad je već u XVII. st. bio ruševina, a Patačići su oko 1740. u Zajezdi podignuli barokni dvorac (1984. oštećen u potresu) s parkom i ribnjakom. Uz jednobrodnu kasnogotičku župnu crkvu Uznesenja Marijina sagradili su 1746. baroknu kapelu, u kojoj je smještena obiteljska grobnica (Patačićeva kapela); uz crkveno svetište nalazi se masivni zvonik s renesansnom biforom. Bartol Patačić (umro 1816. ili 1817), posljednji muški potomak obitelji, prodao je potkraj života posjed s dvorcem, koji je potom promijenio nekoliko vlasnika (obitelji Kanotay, Oršići Slavetićki, Halper pl. Sigetski).

Citiranje:

Zajezda. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/zajezda>.