Belize

ilustracija
BELIZE, položajna karta
ilustracija1ilustracija2ilustracija3ilustracija4ilustracija5ilustracija6

Belize, država u Srednjoj Americi, između Meksika na sjeveru (duljina granice 250 km), Gvatemale (266 km) na zapadu i jugu te Karipskoga mora na istoku; obuhvaća 22 965 km².

Prirodna obilježja

Belize zauzima jugoistočni dio poluotoka Yucatana. Sjeverni dio zemlje pretežno je nizinsko područje (60 m) građeno od neogenih vapnenaca i kvartarnih naslaga. Vapnenački plato Maya s planinskim nastavkom Cockscomb (Victoria Peak, 1122 m) prostire se na jugozapadu. Niska obala duga je 386 km. Pred njom leži koraljni greben (po duljini drugi u svijetu). Klima je suptropska s jednim kišnim (lipanj–studeni) i dva suha razdoblja (veljača–svibanj i kolovoz–rujan). Prosječna godišnja temperatura kreće se od 23 °C (prosinac) do 28°C (srpanj); godišnja količina oborina od 1300 do 4500 mm. Česti su razorni hurikani. Glavne su rijeke Belize (290 km), Honda i New. Tropska šuma pokriva oko 90% površine; primorska ravnica obrasla je mangrovama.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2010. u Belizeu živi 312 698 st. Gustoća naseljenosti iznosi 13,6 st./km²; najnaseljenija je obalna ravnica. Stanovnici su mestici (48,4%, 2004; mješanci Španjolaca i Indijanaca), kreoli (27,0%), Maja-Indijanci (10,0%), Garifunci (5,7%; crni Indijanci) bijelci (3,9%; uglavnom britanski doseljenici), Indijci (3,0%), Kinezi (0,9%) i dr. (1,1%). Po vjeri su uglavnom katolici (49,6%), protestanti (31,8%) i dr. (9,2%); nereligiozno je 9,4% st. Prosječni godišnji porast stanovništva iznosi 2,7% (2006–11). Viši je od prirodnoga priraštaja stanovništva (20,7‰ ili 2,07%, 2010), zbog useljavanja; natalitet je razmjerno visok (24,5‰, 2010), a mortalitet nizak (3,8‰, 2010); smrtnost dojenčadi iznosi 14,2‰ (2010). Stanovništvo je u prosjeku vrlo mlado; u dobi je do 14 godina 36,8% st., od 15 do 59 godina 56,0% st., a u dobi iznad 60 godina 7,2% st. (2009). Očekivano trajanje života iznosi 66,4 godine za muškarce i 70,1 godinu za žene (2007). U primarnim djelatnostima (poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo) zaposleno je 20,3% aktivnog stanovništva, u sekundarnim djelatnostima (industrija, građevinarstvo, rudarstvo) 12,7%, a u uslužnim djelatnostima 67,0% (2007). Službeni je jezik engleski, ali je španjolski rašireniji. Glavni je grad Belmopan (13 351 st., 2010); veći su gradovi (2010): Belize (53 532 st.), San Ignacio (16 977 st.), Orange Walk (13 400 st.), Corozal (9901 st.), Dangriga (9096 st.) i Punta Gorda (5205 st.); u gradovima živi 52,7% st. (2011).

Gospodarstvo

Početkom 2000-ih Belize je ostao među najnerazvijenijim srednjoameričkim državama (2012. siromašno je bilo oko 41% stanovništva; 2013. stopa nezaposlenosti iznosila je 15,5%). Vrijednost BDP-a ostvarenoga 2013. bila je 1,6 milijarda USD; BDP po stanovniku bio je 4820 USD. U sastavu BDP-a vodeći je uslužni sektor (64%), potom industrija (23%) i poljoprivreda (13%). Gospodarski su značajni turizam te proizvodnja tekstila i hrane (banane, kakao, šećer, riba). Godine 2013. vrijednost izvoza bila je 633 milijuna USD (najviše izvozi u SAD, Veliku Britaniju, Nigeriju, Japan, Nizozemsku), a uvoza 864 milijuna USD (najviše uvozi iz SAD-a, Njemačke, Meksika, Kube i Gvatemale). Javni dug dosegnuo je 75% BDP-a (2013).

Promet

Belize ima 3007 km cesta (19% asfaltiranih, 2006). Glavne luke: Belize i Dangriga. Međunarodna je zračna luka Belize; postoji još 35 poletno-sletnih staza.

Novac

Novčana je jedinica beliški dolar (dollar; BZD); 1 beliški dolar = 100 centa.

Povijest

Kada su u XVI. st. došli Španjolci, Belize su nastavali indijanski starosjedioci (Maja i Karaibi). Po osvojenju Španjolci su ga uključili u potkraljevstvo Novu Španjolsku. U jugoistočnom dijelu Yucatána iskrcali su se 1638. engleski gusari. Prvo englesko naselje osnovano je 1662. Naseljenici su iskorištavali drvo, a na tim su poslovima radili uvezeni afrički robovi, koji su postali najbrojniji dio stanovništva. Nakon Pariškoga mirovnog ugovora 1763. Španjolska, pod čijim se suverenitetom nalazilo to područje, priznala je neka prava britanskim naseljenicima na obalama i ušću rijeke Belizea. Kolonisti su bili izloženi čestim napadima okolnih španjolskih garnizona sve dok ih nisu porazili kod St. George Caye 1798. i tako to područje osigurali za Veliku Britaniju. Nakon raspada španjolskoga kolonijalnog carstva to su područje zatražili Gvatemala i Meksiko, kao nasljednik španjolskih posjeda u Yucatánu (Generalna kapetanija Yucatán). Gvatemala je 1859. priznala suverenitet Velike Britanije (koja je pri razgraničenju ostvarila manja teritorijalna proširenja na štetu Gvatemale). Od polovice XIX. st. područje nosi naziv Britanski Honduras. Proglašen kolonijom 1862., Britanski Honduras potpada do 1884. administrativno pod Jamajku, a zatim dobiva zasebnu kolonijalnu upravu. – Kolonijalni naziv Britanski Honduras imao je Belize do preimenovanja 1973; prije toga dobio je unutarnju samoupravu (1964), a neovisnost je stekao 21. IX. 1981. Nosilac pokreta za neovisnost bila je socijaldemokratska Ujedinjena narodna stranka, osnovana 1950., koja je vladala tijekom 1981–84 (premijer Georges C. Price). Na vlasti se smjenjuje s konzervativnom Ujedinjenom demokratskom strankom, koja dobiva izbore 1984. i 1993 (premijer postaje Manuel Esquivel). Zbog teritorijalnih pretenzija Gvatemale, a povremeno i Meksika, brigu o sigurnosti neovisnog Belizea preuzela je Velika Britanija. Belize je 1993. odbio prijedlog o povlačenju britanskih snaga (do 1800 vojnika) uz uvjet da se Gvatemala odrekne teritorijalnih zahtjeva i da zauzvrat dobije pravo pristupa do slobodnih luka Belizea. Britanske snage uglavnom su povučene sredinom 1990-ih. Godine 1998–2008. premijer je bio Said Musa (vođa Ujedinjene narodne stranke), potom je premijer Dean Barrow (vođa Ujedinjene demokratske stranke). Društvenu stabilnost narušava porast ilegalne trgovine narkoticima.

Politički sustav

Prema Ustavu od 21. IX. 1981., Belize je ustavna monarhija s parlamentarnim sustavom vlasti. Britanski monarh šef je države, a predstavlja ga generalni guverner (Governor General). Izvršnu vlast ima vlada, koju bira parlament, a imenuje generalni guverner. Zakonodavnu vlast ima dvodomna Nacionalna skupština (National Assembly), koja se sastoji od Zastupničkog doma (House of Representatives) i Senata (Senate). Zastupnički dom ima 31 zastupnika koje izravno biraju građani za mandat od 5 godina. Senat ima 12 senatora, koje imenuje generalni guverner na prijedlog premijera (6), oporbe (3), te po jednog na prijedlog vijeća religijskih zajednica, udruge poslodavaca i predstavnika sindikata. Biračko je pravo opće i jednako, a imaju ga svi građani s navršenih 18 godina života. Država je administrativno podijeljena u 6 okruga (distrikta). Nacionalni praznik: Dan neovisnosti, 21. rujna (1981).

Belize. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 13.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=6737>.