struka(e):
ilustracija
KITOVI, crni ledeni kit, Eubalaena glacialis
ilustracija
KITOVI, glavata ulješura, Physeter macrocephalus
ilustracija
KITOVI, grbavi kit, Megaptera novaeangliae
ilustracija
KITOVI, grenlandski kit, Balaena mysticetus
ilustracija
KITOVI, kit ubojica, Orcinus orca
ilustracija
KITOVI, plavetni kit, Balaenoptera musculus

kitovi (lat. cetus < grč. ϰῆτος: velika riba, morska neman) (Cetacea), red sisavaca prilagođenih životu u moru. Vanj. oblikom tijela nalikuju na ribe; glava im nije odijeljena od trupa, prednji su im udovi pretvoreni u peraje, tijelo im završava vodoravnom repnom perajom, a neke vrste imaju i leđnu peraju. Od stražnjih udova preostali su samo unutar. ostatci. Koža im je gola (zametci su dlakavi). Male oči prilagođene su im velikomu tlaku vode, a nosni otvori, koji su u izravnoj vezi s plućima, spojeni su u zajedničko štrcalo na gornjoj strani glave. Izdahnuta para diže se poput gusta oblaka, koji može biti visok 3 do 5 m. Iako dišu plućima, mogu pod vodom izdržati i do 20 min. Mehanizam i položaj pluća djeluju kao hidrostatski organ. Zubi su razvijeni trajno samo u kitova zubana, a u ostalih kitova iz tvrdoga dijela nepca izrastaju kitove usi – paralelni redovi rožnatih ploča, koje su s unutar. strane rascjepkane poput češlja. Ženka rađa razvijeno mlado. Kitovi su rašireni po svima morima, os. hladnima, a neki i u rijekama. Love se zbog ulja, usi, ambre i dr. (→ kitolov). Dijele se na podredove: prakitove (Archaeoceti), kitove zubane (Odontoceti) i kitove usane (Mysticeti). Prakitovi su živjeli od srednjeg eocena do donjega miocena. Podred zubana obuhvaća 6 porodica: dupine (Delphinidae), narvale (Monodontidae), pliskavice (Phocoenidae) i riječne dupine (Platanistidae), ulješure (Physeteridae) i kljunaste ulješure (Ziphiidae). Zubani se odlikuju zubalom sastavljenim od jednakih čunjastih zuba, kojih može biti velik broj (250 u riječnih dupina); iznimka je narval sa samo jednim zubom. U podredu usana dvije su por. golemih kitova iz Atlantskoga oceana i Sjevernoga mora: glatki kitovi (Balaenidae) i brazdasti kitovi (Balaenopteridae); treća porodica, sivi kitovi (Eschrichtiidae), živi u Tihom oceanu, a četvrta porodica (Neobalaenidae) ima samo jednoga predstavnika (Ceperea marginata), koji nastanjuje mora Sjeverne polutke. Usani proždiru velike količine planktonskih organizama i narastu do 25 m duljine. Najpoznatija je vrsta grenlandski kit (Balaena mysticetus); njegov nešto manji srodnik, crni ledeni kit (Eubalaena glacialis), znatno je prorijeđen. Najveća je i ujedno najteža od svih životinja koje su ikada živjele plavetni kit (Balaenoptera musculus) koji naraste do 30 m. – Predci današnjih kitova odijelili su se već u srednjem eocenu od kopnenih prazvijeri (Creodontia) i postupno u moru razvijali u prakitove, od kojih potječu današnje vrste.

Citiranje:

kitovi. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/kitovi>.