struka(e):

životinja (lat. animal: prvotno značenje živ stvor, poslije životinja), živi organizam koji pripada carstvu Animalia, jednomu od pet carstava živoga svijeta na Zemlji. Ostala su carstva moneri (Monera: bakterije, modrozelene alge), protisti (Protista: autotrofne i miksotrofne alge i heterotrofni protisti – praživotinje), gljive (Fungi) i biljke (Plantae). Životinje imaju neka obilježja koja ih razlikuju od ostalih pripadnika živoga svijeta: eukariotski su organizmi, obično građeni od većega broja stanica, što ih razlikuje od bakterija i većine protista; heterotrofne su i probavljaju hranu u šupljini tijela, što ih razlikuje od biljaka i algi (iako neke spužve mogu obavljati fotosintezu i vezati dušik); od biljaka, algi i gljiva razlikuju se i po tom što životinjske stanice nemaju staničnu stijenku. Sve su životinje pokretne, barem u nekom razdoblju životnoga ciklusa. U većine životinja zametak prolazi kroz stadij blastule, što je značajka isključivo životinjskoga svijeta.

U većine životinja (osim koljena Spongia i Placozoa) tijelo je diferencirano u tkiva koja omogućuju kontrakciju i pokretanje (mišićno tkivo), primaju i obrađuju podražaje iz okoliša (živčano tkivo) te obavljaju zaštitnu, potpornu, žljezdanu, dišnu, prehrambenu i reproduktivnu funkciju u tijelu (epitelno i vezivno tkivo). Za životinje je karakteristična i unutar. probavna šupljina s jednim ili dvama otvorima koji najčešće imaju veliku unutar. površinu preko koje se odvija apsorpcija org. spojeva. Životinje s tim tipom tjelesne organizacije nazivaju se Eumetazoa (prave višestanične životinje), dok se pojam Metazoa odnosi na sve višestanične životinje. Sve životinje građene su od eukariotskih stanica, koje su iznimno pokretljive i mogu se reorganizirati, za razliku od stanica biljaka i gljiva koje su zbog staničnih stijenki nepokretne i razvijaju se progresivnim rastom.

Većina životinja heterotrofni su organizmi koji za svoju prehranu koriste organsku tvar, koju s pomoću klorofila i Sunčeva svjetla sintetiziraju biljke iz ugljikova dioksida i vode procesom fotosinteze, pri čem se oslobađa kisik. Životinje biljožderi jedu biljke, a životinje mesožderi jedu životinje i dobivenu organsku tvar koriste za rast, metaboličke energetske potrebe i kretanje. Potreba da se hrana aktivno pronalazi dovela je u životinja do specifičnog oblikovanja tijela, pri čem su se dobro razvili osjetni organi, živčani sustav i organi za kretanje. Ti su organi i organski sustavi savršeniji što je plijen aktivniji, a najsavršeniji su u grabežljivaca (predatora) koji moraju svoju žrtvu prevariti, uhvatiti i svladati. Nasuprot njima jesu životinje nametničkoga načina života, koje se hrane na račun organizma domaćina i strukturalno toliko nazaduju da neke potpuno izgube obilježja svoje sistematske skupine. Neke se životinje hrane mrtvom organskom tvari (detritivorni način prehrane), a prehrana onih životinja koje žive u ekstremnim uvjetima, kao što su termalni izvori ili dno oceana, ovisi o kemosintetskim arhebakterijama i bakterijama koje u tim uvjetima čine temelj hranidbenoga lanca. Životinje koje u odraslom stadiju žive sjedilačkim načinom života (spužve, koralji, mahovnjaci) razvile su prilagodbe (povećanje tjelesne površine, lovke, žarnice) koje im omogućuju hvatanje plijena i hranjenje. Pojedine životinje (žarnjaci, rebraši) žive u simbiozi s algama koje fotosintezom stvaraju org. tvari i opskrbljuju ih njima. Karakteristično je za životinje da im je rast vremenski ograničen na određeno razdoblje života, a mogu rasti jednolično na svim dijelovima tijela (izometrično) ili im pojedini dijelovi rastu brže od drugih (alometrični rast).

Znanost o građi i životu životinja naziva se zoologija. Proučenih životinjskih vrsta koje danas žive na Zemlji ima više od 1 mil. (po nekim autorima oko 1,7 mil. pa i do 2 mil.), a izumrlih (fosilnih) više od 100 000 vrsta. Samo je kukaca opisano oko 1 mil. vrsta, a može se pretpostaviti da ih je čak 30 mil. (osobito tropskih vrsta) znanosti još nepoznato. U zoološkoj sistematici životinjski se svijet obično dijeli prema principu građe (radijalno i dvostrano simetrične), prema pojavi usne šupljine tijekom embrionalnoga razvoja (prvouste i drugouste životinje) te prema postojanju ili nepostojanju tjelesne šupljine (coelom) i njezinu postanku tijekom embrionalnoga razvoja (Acoelomata, Pseudocoelomata i Eucoelomata). Navedene podjele mogu ili ne moraju biti sistematske kategorije, što ovisi o interpretaciji pojedinih istraživača, a podložne su i promjenama s obzirom na intenzivna istraživanja u području filogenije (proučava evolucijsku povezanost između različitih skupina organizama primjenom suvremenih molekularnih metoda).

Taksonomska podjela živoga svijeta

nadcarstvo: prokarioti (Procaryonta, Procaryota)
U stanici im nedostaje jezgra i bilo koji drugi membranom omeđeni organel.
1. carstvo: moneri (Monera)
Jednostanični ili višestanični prokarioti, heterotrofni ili autotrofni. Carstvo obuhvaća bakterije i modrozelene alge.
nadcarstvo: eukarioti (Eucaryonta, Eucaryota)
U stanici imaju membranom omeđenu jezgru i strukturno vrlo složene organele.
2. carstvo: protisti (Protoctista, Protista)
Jednostanični, višestanični ili kolonijalni organizmi. Carstvo obuhvaća autotrofne i miksotrofne alge te heterotrofne protiste (praživotinje – Protozoa).
heterotrofni protisti (praživotinje – Protozoa)  
potkoljeno: bičaši (Mastigophora)
potkoljeno: sluzavci (Sarcodina)
potkoljeno: truskovci (Sporozoa)
potkoljeno: trepetljikaši (Ciliophora)
3. carstvo: gljive (Mycota, Fungi)
4. carstvo: biljke (Plantae)
5. carstvo: životinje (Animalia)

Taksonomska podjela životinja

Carstvo: životinje (Animalia)
višestanične životinje (Metazoa)  
1. podcarstvo: Parazoa
Drevno podcarstvo životinja makroskopske veličine koje imaju diferencirane stanice, ali, za razliku od tzv. pravih životinja (Eumetazoa), nemaju prava tkiva. Živući suParazoa, spužve i nekoliko vrsta koljena Placozoa.
koljeno: Placozoa
Mnogostanične životinje sploštena tijela, imaju tri stanična sloja i trepetljike za pokretanje.
koljeno: spužve (Spongia, Porifera)
Mnogostanične životinje u kojih tkiva nisu diferencirana, sve životne funkcije obavljaju neovisne i visokospecijalizirane stanice.
2. podcarstvo: prave životinje (Eumetazoa)
Višestanične životinje s diferenciranim stanicama koje tvore različita tkiva i organe.
zrakasto simetrične životinje (Radiata)  
životinje koje nemaju celom (sekundarnu tjelesnu šupljinu) (Acoelomata)  
koljeno: žarnjaci (Cnidaria)
Imaju sjedilačke polipoidne i slobodno pokretne oblike (meduze). U unutrašnjosti tijela imaju probavnu (gastrovaskularnu) šupljinu, usta su okružena lovkama koje sadrže žarne stanice za lov i obranu pa daju osnovno obilježje skupini. Imaju mrežasti živčani sustav, izmjena plinova odvija se difuzijom. Nespolno se razmnožavaju pupanjem, a pri spolnom razmnožavanju pojavljuje se izmjena generacija koje se razmnožavaju spolno i nespolno.
koljeno: rebraši (Ctenophora)
Biradijalno simetrični oblici, stanovnici mora i oceana, danas ih je poznato stotinjak vrsta. Na tijelu imaju nizove trepetljika koje služe pokretanju, lovkama hvataju plijen. Dvospolne životinje koje se najčešće razmnožavaju spolno.
dvostrano simetrične životinje (Bilateralia)  
prvouste životinje (Prostomia)  
koljeno: plošnjaci (Platodes)
Dvostrano simetrične životinje, dorzoventralno sploštena tijela. Primarna tjelesna šupljina ispunjena je parenhimom sincicijalne građe. Nemaju crijevnog otvora, organa za optok i disanje. Površina tijela obavijena je trepetljikavom epidermom ispod koje su mišićne stanice za pokretanje. Živčevlje je utonulo u parenhim. Izlučivanju služe protonefridiji. Najčešće su dvospolci.
razred: virnjaci (Turbellaria)
razred: metilji (Trematoda)
razred: trakavice (Cestoda)
koljeno: vrpčari (Nemertina)
Tijelo je duguljasto, dorzoventralno splošteno i pokriveno trepetljikavom epidermom. Ispunjeno je tkivom u koje su uklopljeni organi. Vrpčari imaju zatvoreni krvožilni sustav, sustav za izlučivanje čine protonefridiji, a živčani je sustav dobro razvijen.
životinje koje imaju blastocel (primarnu tjelesnu šupljinu) (Pseudocelomata)  
koljeno: oblenjaci (Aschelmintes)
Dvostrano simetrične životinje okrugla poprječnoga presjeka tijela. Imaju prohodno probavilo koje počinje ustima, a završava izmetnim otvorom. Tijelo je pokriveno kutikulom koju stvara epiderma, ispod epiderme su mišići. Mnoge su skupine parazitske životinje.
razred: oblići (Nematodes)
Dvostrano simetrični oblici; radijalna simetrija očituje se u pojedinim elementima unutar. građe. Površina tijela obavijena je kutikulom, ispod koje su hipoderma i primitivne mišićne stanice povezane živčanim vrpcama. Pseudocel je ispunjen tekućinom u kojoj se nalaze organi: prohodno probavilo, spolne žlijezde i organi za izlučivanje – protonefridiji. Ugl. su odvojena spola, nametnički ili slobodno živući oblici.
razred: kolnjaci (Rotatoria)
Tijelo je sastavljeno od glave, trupa i stražnjega dijela. Usta su okružena vijencem trepetljika. Na površini tijela su kutikula, epiderma i mišićne stanice udružene u snopove. Imaju prohodno probavilo, dobro razvijen ganglijski živčani sustav i protonefridije za izlučivanje. Odvojena su spola. Žive u moru i slatkim vodama u sastavu zooplanktona.
razred: trbodlaci (Gastrotricha)
razred: strunaši (Nematomorpha)
razred: bodljoglavci (Kinorhyncha)
razred: kukaši (Acantocephala)
razred: valjčari (Priapulida)
razred: stapkočašci (Kamptozoa)
prave celomske životinje
(imaju celom – sekundarnu tjelesnu šupljinu) (Eucelomata)
 
koljeno: mekušci (Mollusca)
Životinje mekana tijela, dvostranosimetrične građe (sekundarno poremećena u puževa). Tijelo im je obavijeno mekanim kožnatim plaštem, koji u većine vrsta izlučuje zaštitnu jednodijelnu ili višedijelnu ljušturu. S donje je strane neparni mišićni izraštaj (tzv. stopalo, organ za kretanje). Najčešće imaju glavu (osim školjkaša) s razvijenim osjetnim organima (očima i ticalima). Dobro je razvijen živčani sustav, izlučivanje obavljaju metanefridiji, krvožilni je sustav otvoren. Često su dvospolci.
razred: bezljušturaši (Aplacophora)
razred: jednoljušturaši (Monoplacophora)
razred: mnogoljušturaši (Polyplacophora)
razred: puževi (Gastropoda)
razred: školjkaši (Bivalvia, Pelecypoda)
razred: koponošci (Scaphopoda)
razred: glavonošci (Cephalopoda)
koljeno: kolutićavci (Annelida)
Tijelo je homonomno segmentirano, vanjskoj segmentaciji odgovara unutar. segmentacija tjelesne šupljine, živčanoga sustava i sustava za izlučivanje (metanefridije). Tijelo je obavijeno tankom kutikulom, ispod koje je epiderma i sloj prstenastih i uzdužnih mišića. Krvožilni je sustav zatvoren.
razred: mnogočetinaši (Polychaeta)
razred: maločetinaši (Oligochaeta)
razred: pijavice (Hirudinea)
koljeno: štrcaljci (Sipunculida)
koljeno: zvjezdani (Echiurida)
koljeno: dugoživci (Tardigrada)
koljeno: jezičnjaci (Pentastomida)
koljeno: crvonošci (Onychophora)
koljeno : člankonošci (Arthropoda)
Dvostrano simetrične životinje s heteronomno segmentiranim tijelom i člankovitim ekstremitetima. Tijelo i ekstremiteti zaštićeni su čvrstim hitinsko-proteinskim oklopom. Tijekom rasta životinja odbacuje oklop (presvlačenje). U viših je oblika (kukaca) tijelo podijeljeno na glavu, prsa i zadak. Segmentacija se očituje i u građi unutarnjih organa, os. na živčanom sustavu (ljestvičastoga tipa). Najbrojnija su i najraširenija skupina životinja.
potkoljeno: kliještari (Chelicerata)
razred: paučnjaci (Arachnida)
razred: krakači (Pantopoda)
potkoljeno: škrgaši (Branchiata)
razred: rakovi (Crustacea)
potkoljeno: uzdušnjaci (Tracheata)
razred: stonoge (Myriapoda)
razred: kukci (Insecta, Hexapoda)
Heteronomno segmentirano tijelo građeno od 20 kolutića i pokriveno hitinsko-proteinskom kutikulom. Tijelo je podijeljeno na glavu, prsa i zadak. Živčani je sustav ljestvičast, imaju dobro razvijena osjetila, probavni je sustav prohodan. Kao prilagodba kopnenomu načinu života razvio se uzdušnički sustav. Sustav za optok krvi je otvoren, za izlučivanje imaju Malpighijeve cjevčice. Do danas je opisano gotovo 1 mil. vrsta.
koljeno: lovkaši (Lophophorata)
razred: potkovnjaci (Phoronidea)
razred: mahovnjaci (Bryozoa)
razred: ramenonošci (Brachiopoda)
razred: žiroglavci (Enteropneusta)
drugouste životinje (Deuterostomia)  
koljeno: bodljikaši (Echinodermata)
Životinje radijalne simetrije tijela, najčešće petozračne (ličinke su bilateralno građene). U potkožnom je sloju kostur od koštanih pločica s pokretnim iglicama i bodljama. Gibaju se s pomoću posebnoga sustava kanala ispunjenih tekućinom (tzv. ambulakralni sustav).
razred: zvjezdače (Asteroidea)
razred: zmijače (Ophiuroidea)
razred: ježinci (Echinoidea)
razred: trpovi (Holothurioidea)
razred: stapčari (Crinoidea)
koljeno: četinočeljusti (Chaetognatha)
Imaju prozirno tijelo strjeličasta oblika, koje se dijeli na glavu, trup i repni dio. Na glavi se nalaze oči i aparat za hvatanje plijena, a na tijelu imaju bočne peraje. Mišići su dobro razvijeni, živčani je sustav sastavni dio epiderme. Važan su dio morskoga planktona.
koljeno: svitkovci (Chordata)
Životinje s unutarnjim osovinskim kosturom (horda ili svitak), koji se u viših oblika razvio u kralježnicu i lubanju. Središnji je živčani sustav na leđnoj strani, a središnji organ krvnoga sustava, srce, na trbušnoj strani. Na trupu su najčešće dva para ekstremiteta.
potkoljeno: plaštenjaci (Tunicata)
potkoljeno: svitkoglavci (Cephalochordata)
potkoljeno: kralježnjaci (Vertebrata)
nadrazred: beščeljusti (Agnatha)
nadrazred: čeljustousti (Gnathostomata)
razred: ribe hrskavičnjače (Chondrichthyes)
razred: ribe koštunjače (Osteichthyes, Actinopterygii)
razred: vodozemci (Amphibia)
razred: gmazovi (Reptilia)
razred: ptice (Aves)
razred: sisavci (Mammalia)
Citiranje:

životinja. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 19.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/zivotinja>.