žutika (Berberis), rod listopadnih i vazdazelenih grmova iz porodice žutika (Berberidaceae). Obuhvaća više od 150 vrsta iz Azije, Sjeverne i Južne Amerike, Europe i sjeverne Afrike. Obična žutika (Berberis vulgaris), grm visok do 2,5 m, raširen je u gotovo cijeloj Europi, na Kanarskom otočju, u Iranu, Indiji i Japanu, udomaćen u sjeveroistočnoj Americi. U Hrvatskoj je ima u šikarama i u rjeđim šumama, živicama, pašnjacima, posebno na vapnenim tlima. Izbojci su goli, sivi, bodljasti, obično s tri bodlje duge 1 do 2 cm, nastale preobrazbom listova. Lišće je obrnuto jajoliko do duguljasto, pri dnu izduženo, oštro nazubljeno, dugo 3 do 6 cm. Cvjetovi su žuti, mirisni, pravilni, u visećim grozdovima. Plod je jestiva duguljasta boba kiselkasta okusa, s jednom do tri sjemenke. U medicini se koriste posebno kora i korijen (Radix Berberidis, Cortex Berberidis Radicis) jer sadrže alkaloide berberin, berbamin, berberubin, palmatin, jatrorizin i kolumbanin koji služe za liječenje bolesti jetre i bubrega. Među mnogobrojnim vrtnim, ukrasnim oblicima poznatija je B. v. forma atropurpurea s tamno purpurnim lišćem.
