Putnam, Whitehall Hilary

Putnam [pʌ'tnəm], Whitehall Hilary, američki filozof (Chicago, 31. VII. 1926Arlington, Massachusetts, 13. III. 2016). Doktorirao je 1951. filozofiju na Kalifornijskome sveučilištu u Los Angelesu (UCLA). Predavao je na sveučilištima Princeton, Massachusetts Institute of Technology i Harvard. Jedan je od najznačajnijih suvremenih analitičkih filozofa, a najznačajniji doprinos ostvario je u područjima filozofije uma, epistemologije, logike te filozofije jezika i filozofije matematike. U filozofiji uma, na temeljima psihološkoga funkcionalizma kritizirao je redukcionističke materijalističke teorije. U filozofiji matematike branio je aposteriorizam kao i u filozofiji jezika u kojoj, prema aposteriorističkom stajalištu, značenja pojmova ne mogu biti konstrukcije uma neovisne o osjetilnoj realnosti. Bavio se i filozofijom morala i politike i smatrao kako znanstvenici imaju osobitu društvenu i moralnu obvezu prema društvu. Glavna djela: Filozofija logike (Philosophy of Logic, 1972), Filozofski spisi (Philosophical Papers, I–III, 1975–83), Mišljenje i moralne znanosti (Meaning and the Moral Sciences, 1978), Razum, istina i povijest (Reason, Truth, and History, 1981), Mnoga lica realizma (The Many Faces of Realism, 1987), Realizam s ljudskim licem (Realism with a Human Face, 1990), Obnavljajuća filozofija (Renewing Philosophy, 1992), Riječi i život (Words and Life, 1994), Prosvjetiteljstvo i pragmatizam (Enlightenment and Pragmatism, 2001), Etika lišena ontologije (Ethics without Ontology, 2002), Židovska filozofija kao vodič života: Rosenzweig, Buber, Levinas, Wittgenstein (Jewish Philosophy as a Guide to Life: Rosenzweig, Buber, Levinas, Wittgenstein, 2008).

Putnam, Whitehall Hilary. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 26.1.2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=68262>.