struka(e):
ilustracija
REGULACIJA VODOTOKA rijeke Lonje

regulacija vodotoka, skup zahvata na prirodnom vodotoku, kojima se omogućuje njegova svrhovita uporaba (natapanje poljoprivrednih površina, plovidba, energetsko iskorištavanje vodenih snaga, opskrba vodom, odvođenje otpadnih voda, urbanističko oblikovanje naselja), sprječavanje njegova zagađivanja, ili zaštita od štetnoga djelovanja voda koje njime protječu. Regulacijom mogu biti obuhvaćeni dijelovi vodotoka, ili sav vodotok, od izvora do ušća. Čine ga bujice, potoci i rijeke, koji, kada su neregulirani, rijetko ispunjavaju zahtjeve suvremenoga gospodarenja vodama. Bujice, s malim i strmim slijevnim područjem, naglim nailaskom ugrožavaju živote ljudi i materijalna dobra, a doline ispunjavaju muljem i kamenjem (nanosima). Potoci kadšto vijuganjem uzrokuju nastanak močvara u dolinama, a pri smanjenoj mogućnosti protjecanja talože pijesak i mulj. Rijeke ponekad mijenjaju korito te, rascjepkane u rukavce, u oštrim zavojima protječu širokim dolinama bez izrazita žlijeba. Na vodotok nepovoljno djeluju zaprjeke koje ga s vremenom odmiču od smjera prirodnoga pada, a nepovoljan utjecaj ima i vodena struja koja u zavoju vodotoka erodira vanjsku obalu, a odlaže nanos uz unutrašnju. Time zavoji postaju sve izrazitiji, rijeka zmijoliko vijuga (tzv. meandri) i mijenja položaj zavoja; nastala produbljenja i pješčani prudovi također mijenjaju položaj i veličinu, što su obilježja nereguliranoga vodotoka. Pri nadolasku vodenoga vala velike vode, prirodno korito ne može primiti svu vodu, pa se dio vode prelijeva u šire, poplavno područje. (→ poplava)

Regulacija se provodi kako bi vodotok zadržao uporabnost u slučajevima malog i velikoga protoka vode (mala i velika voda). Regulacija za malu vodu treba osigurati dovoljnu dubinu i širinu vodotoka za urednu plovidbu ili za zahvaćanje vode za industrijske i druge potrebe. Vodostaj se može dodatno podići puštanjem vode iz akumulacija ili uspornih bazena. Regulacija za veliku vodu obuhvaća oblikovanje jedinstvenoga, dovoljno velikoga profila za srednju i veliku vodu, oblikovanje profila s područjima omeđenima nasipima u koje se prelijeva višak vode (inundacije), ili zadržavanje prekomjernih količina vode u retencijama ili akumulacijama.

Regulacija se ostvaruje u skladu s prirodnim zakonima, tj. smišljenim korištenjem dinamičkih utjecaja vodotoka kojima se erodira korito, pronosi i odlaže nanos. Tako se može izazvati produbljenje korita, prosijecanje meandara i povećanje propusne moći korita. To se provodi uz pomoć regulacijskih građevina: obaloutvrda štiti obalu od riječne erozije, umiruje vodotok uz obalu i oblikuje geometrijski pravilnu obalu; regulacijska naslaga (kamena naslaga) izvodi se izvan korita vodotoka, uzduž regulacijske crte nove obale kako bi se ona stabilizirala; regulacijska pregrada poprečna je regulacijska građevina koja se obično gradi između riječnoga otoka i obale kako bi se smanjila ili potpuno prekinula protočnost riječnih rukavaca; regulacijski nasip građevina je od nasuta zemljana materijala iz neposredne blizine za zaštitu poljoprivrednoga ili urbanoga područja od poplava (→ nasip); regulacijski prag poprečna je regulacijska građevina kojom se stabilizira ili utvrđuje dno korita na željenoj dubini; regulacijskim prokopom presijeca se meandar, pa se skraćuje trasa riječnoga toka i povećava propusna moć riječnoga korita, tj. protok vode, pronos nanosa i leda; regulacijski štit (regulacijski skretač) građevina je kojom se usmjerava poprečno strujanje vode radi poticanja ili sprječavanja riječne erozije, već prema potrebi; regulacijsko pero (naper ili perunica) poprečna je regulacijska građevina u koritu rijeke kojom se strujanje vode odbija od napadnute obale i utvrđuje nova obalna crta.

Citiranje:

regulacija vodotoka. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/regulacija-vodotoka>.