Afranije, Lucije

Afranije, Lucije (latinski Lucius Afranius [lu:'ki·us afra:'ni·us]), rimski komediograf (druga polovica II. st. pr. Kr. ). Uz Titinija i Tita Kvinkcija Atu najvažniji predstavnik komedije s rimskim temama (→ fabula togata).

Sačuvalo se oko 300 ulomaka i 43 naslova, a premda su od djela Preživjeli blizanac (Vopiscus) sačuvana 33 ulomka, nijedan naslov nije nesumnjivo sadržajno rekonstruiran. Pojedine uloge, motive i dramsko žarište pretežito posuđuje iz repertoara nove atičke komedije i rimske palijate; okosnicu čine ljubavni zapleti (Pastorak – Privignus, Otmica djevojke – Abducta, Brindižanka – Brundisina, Pismo – Epistula, Djevojčura – Suspecta), događaji povezani s bračnim životom (Jetrve – Fratriae, Bračni drugovi – Mariti, Rastavljenik – Repudiatus), rađanjem djece (Boginja poroda – Prōsa, Djevica – Virgo), raskidom braka (Rastava – Divortium, Himbenik – Simulans) i odnosima u široj obitelji (Rođaci – Consobrini, Tetke – Materterae, Sestre – Sorores).

Divio se Publiju Terenciju Aferu te obilno posuđivao od Menandra, kojega Kvint Horacije Flak u Poslanicama (II, 1, 57) ogrće Afranijevom togom. U terencijanskome prologu Kompitalijȃ (Compitalia) priznaje da je posuđivao od mnogih, a poglavito od Menandra i nepoznatoga domaćeg uzora (etiam a Latino). Ciceron ističe njegovu duhovitost i komičku vještinu, a prema Kvintilijanovu sudu Lucije Afranije je najznačajniji pisac domaće rimske komedije (fabula togata). Jezično je bliži Titu Makciju Plautu nego Terenciju. O Afranijevoj dugotrajnoj popularnosti svjedoče izvedbe njegovih komedija u doba cara Lucija Domicija Nerona (I. st.).

Afranije, Lucije. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 26.6.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=694>.