STRUKE:

Aachenski mir

Aachenski mir.

1. Mir sklopljen 12. I. 812. u Aachenu između Karla Velikog i bizantskog cara Mihaela I. Rangabea. Njime su trajnije uređeni odnosi između Franaka i Bizantinaca, koji su bili narušeni franačkim prodiranjem u Italiju i na Balkan te Karlovom krunidbom za rimskog cara god. 800. Njihov sukob odrazio se i na odnose između Romana u dalmatinskim gradovima i hrvatskog stanovništva u njihovu zaleđu, jer su se Hrvati za franačko-avarskog rata priklonili Francima, a Romani su ostali uz Bizant. Mirom je Karlu priznat carski naslov i suverenitet nad Hrvatskom bez primorskih gradova i nekih otoka. Pitanja razgraničenja rješavala je 817. posebna delegacija, ali konačno rješenje nije postignuto.

2. Mir sklopljen 1668. nakon francusko-španjolskog rata za Flandriju, koja je podijeljena.

3. Mir sklopljen 1748. nakon rata za austrijsko naslijeđe 1740–48; Austrija je dobila potvrdu pragmatičke sankcije, ali se zato morala odreći Piacenze, u korist španjolskih Burbona, te Šleske u korist Pruske.

Aachenski mir. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2017. Pristupljeno 23.11.2017. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=7>.