struka(e):

Gornji Vakuf-Uskoplje (do 2001. Gornji Vakuf), grad u srednjoj Bosni, 19 km jugoistočno od Bugojna, BiH (Federacija BiH); 4831 st. (2013; 5344 st., 1991). Leži u Skopaljskoj dolini, uz rijeku Vrbas, na 673 m apsolutne visine, podno Vranice (2110 m) i Raduše (1956 m). Kamena sahat-kula (1710), džamije, crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije; u okolici mnogobrojni stećci (oko 590). Metalna (opruge, okovi), drvna (pilane, pokućstvo) i prehrambena industrija; proizvodnja tradicijskih mlinaca za kavu. U blizini rudnici ugljena. Turizam (planinska lovišta, Ždrimačka jezera, skijalište Raduša i dr.). – Područje grada pripadalo je u srednjem vijeku staroj hrvatskoj, potom bosanskoj župi Uskoplje, a dolaskom tih krajeva pod osmansku vlast u sastav nahije Uskoplje. Grad je nastao u drugoj polovici XVI. st., a razvoj mu se vezuje uz djelatnost Mehmed-bega Stočanina, koji je ondje 1593. dao sagraditi džamiju uz koju se razvila varoš. Godine 1710. u Gornjem Vakufu sagrađeno je više javnih objekata, a među njima i sahat-kula. Od XVIII. st. grad se širi, postupno se razvijaju i obrti, mutapčijski, tufegdžijski i kovački. – Tijekom rata u BiH 1992. na općinsko područje sklanja se velik broj bošnjačkih izbjeglica; u kolovozu i rujnu 1992. napadaju ga srpske snage. Potkraj listopada 1992. dolazi do sukoba Armije BiH i HVO-a te do podjele grada; od kolovoza 1993. do prestanka hrvatsko-bošnjačkog sukoba u svibnju 1994. linija podjele nije znatno mijenjana.

Citiranje:

Gornji Vakuf-Uskoplje. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/gornji-vakuf-uskoplje>.