struka(e):
Turcu, Valentina
baletna plesačica i koreografkinja
Rođen(a): Zagreb, 4. V. 1974.

Turcu [tu'rku], Valentina, baletna plesačica i koreografkinja (Zagreb, 4. V. 1974). Kći Maje Srbljenović i Marina Turcua, usavršavala se u École-Atelier Rudra Béjart u Lausannei, gdje je ostvarila niz uloga u baletima Mauricea Béjarta. Svoju plesnu i koreografsku karijeru veže nadalje uz Slovensko narodno gledališče (SNG) u Mariboru. Balet Romeo i Julija (S. S. Prokofjev) postavila je 2012. u mariborskome SNG-u, 2013. na Dubrovačkim ljetnim igrama, a velik je uspjeh potom imao diljem Europe kao i balet Jevgenij Onjegin (P. I. Čajkovski, S. Rahmanjinov, 2016), za koji potpisuje koreografiju, režiju i glazbeni koncept. Za splitski baletni ansambl postavila je 2009. Bolero (M. Ravela, 2009) i Carmen (R. K. Ščedrin, 2011). U zagrebačkome HNK-u 2010. koreografirala je operetu Šišmiš (J. Strauss ml.) u režiji K. Dolenčića, a 2018., u koprodukciji s mariborskim SNG-on, koreografirala i režirala balet Smrt u Veneciji (prema Th. Mannu), za koji je odabrala i glazbu (G. Mahler). S Leom Mujićem potpisuje adaptaciju i izbor glazbe za Anu Karenjinu zagrebačkoga HNK-a, postavljanje baleta Opasne veze za Dubrovačke ljetne igre te surađuje s mnogim redateljima poput Tomaža Pandura, Janusza Kice, Krešimira Dolenčića, Vite Taufera, Nenni Delmestre, makedonskog redatelja Alexandra Popovskog i dr., koreografirajući za više od 40 dramskih predstava. Okušala se i u dramskoj režiji: Tramvaj zvan žudnja (2019) T. Williamsa u varaždinskom HNK-u. Postavljajući potpuno nove kriterije u razumijevanju plesne umjetnosti, dobitnica je mnogih nagrada.

Citiranje:

Turcu, Valentina. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/turcu-valentina>.