struka(e):

bibliofilija (biblio- + -filija), strast za skupljanjem knjiga zbog njihova sadržaja, starine, uveza, ilustracija, tiska ili njihove nacionalne, vjerske ili koje druge osobitosti. Bibliofili postoje otkad postoji knjiga. U starom je Rimu bio velik broj bibliofila (Ciceron i dr.). U II. st. Damofil iz Bitinije piše udžbenik za bibliofile (Philobiblios). Sličan priručnik napisao je u XIV. st. engl. biskup Richard De Bury (Philobiblon). Veliki su bibliofili u doba humanizma i renesanse bili F. Petrarca, N. Niccoli, Poggio Bracciolini i dr., a njihov se broj znatno povećao nakon otkrića tiska. U Hrvatskoj su veliki bibliofili obitelji Cipiko, Zrinski, Garanjin-Fanfonja i dr., a u XIX. st. Lj. Gaj, B. Bogišić, I. Čulić, ban N. Tomašić i dr. U Zagrebu 1905. izlazi časopis Hrvatski bibliofil.

Citiranje:

bibliofilija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/bibliofilija>.