Bijele stijene

ilustracija
BIJELE STIJENE
ilustracija1ilustracija2

Bijele stijene, planina u sastavu masiva Velike Kapele; visoka je 1334 m. Leži 15 km jugoistočno od Mrkoplja i 2 km istočno od Samarskih stijena. Sastoji se od dvaju nizova grebena međusobno odvojenih prijevojem Boce. Grebeni se pružaju u dinarskome smjeru (sjeverozapad–jugoistok). Bijele stijene pretežno su izgrađene od debelo uslojenih vapnenaca i brečastih vapnenaca sr. jure, a manjim su dijelom zastupljeni i neuslojeni grebenski vapnenci starijeg dijela gornje jure. Litice su obložene snježnobijelom korom nastalom dugotrajnim egzodinamskim procesima svojstvenima krškim terenima. Ime je dobila po izrazito bijeloj boji glavica i litica koje se ispinju iznad šumskog pojasa (jela, smreka, bukva, javor, klekovina bora). Mnogobrojni su predstavnici alpske flore (runolist i dr.). Bijele stijene obitavalište su medvjeda, vuka, risa, lisice, tvora, kune bjelice i kune zlatice, jazavca, puha i dr., zatim ptica (alpski kos, alpska kreja, alpski djetao i dr.), gušterica (Lacerta horvathi), zmija (crnica, riđovka) i dr. Trasom stare Begove staze u podnožju vodi cesta Mrkopalj–Jasenak. Bijele stijene istražili su i popularizirali prirodoslovci D. i M. Hirtz na poč. XX. st. Godine 1928. izgrađen je planinarski dom »Hirtzova kuća« (novi 1968), a 1952. u obližnjoj polupećini (za II. svjetskog rata bolnica) otvoreno je sklonište. Bijele stijene, zajedno sa Samarskim stijenama, proglašene su 1985. strogim rezervatom prirode (obuhvaća 1175 ha).

Bijele stijene. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 15.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=7568>.