struka(e): |

Bijelo Brdo, selo 15 km jugoistočno od Osijeka; 1517 st. (2021). Leži na 93 m visine, uz cestu i željezničku prugu Osijek–Dalj–Sombor. Stanovnici se tradicionalno bave poljoprivredom (osobito vinogradarstvom), ribolovom i vinarstvom; 2016. otvorena je uljara. – Važno je po arheološkim nalazima iz brončanoga doba (transdanubijska kulturna skupina) te dvama srednjovjekovnim grobljima: jednom avarsko-slavenskom iz VII–IX. st. i drugom iz X–XI. st., koje je postalo eponimno nalazište bjelobrdske kulture. – Selo se u razdoblju prije i tijekom osmanske vladavine (1526 – kraj XVII. st.) naziva Trnovac. U doba osmanske vlasti ondje se naseljava pravoslavno stanovništvo iz gornjega Podrinja. Naselje je stradalo za Bečkoga rata (1683–99), zatim je obnovljeno i dobilo sadašnji naziv. Od 1706. dio Daljskoga vlastelinstva u posjedu Karlovačke mitropolije. U XVIII. st. započinje izgradnja pravoslavne crkve sv. Nikole. Tijekom Domovinskoga rata selo je bilo okupirano, a 1998. mirno reintegrirano.

Citiranje:

Bijelo Brdo. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/bijelo-brdo>.