STRUKE:

agava

ilustracija
AGAVA, u Dubrovniku

agava (franc. agave, prema grč. ἀγαυός: predivan, plemenit) (Agave), biljni rod drvenastih trajnica iz por. sunovrata s oko 300 vrsta raširenih pretežito u Meksiku i susjednim područjima. Stabljika je kratka ili potpuno izostaje. Listovi su veliki, tvrdi, trajni, mesnati, većinom u bazalnoj rozeti, s trnastim rubom i vrhom. Neke vrste cvatu svake godine, druge u većim razmacima, a neke ugibaju nakon prvoga donošenja ploda. Obična je agava ili loparina (Agave americana) prenesena iz Amerike 1561. u Italiju, udomaćena u Sredozemlju pa i u našem obalnom pojasu. Lišće je dugo do 1,5 m, široko do 20 cm, debelo, sočno, sivozeleno i blago savinuto prema gore. Iz prividne lisne ružice sporo raste debela zeljasta stabljika (batvo), na vrhu koje se nakon 8 do 10 god. tvori cvat. Nakon donošenja ploda biljka ugiba, ali se obnavlja iz žilja. Ugibanje se može izbjeći rezanjem batva prije razvitka cvata. Agave u postojbini imaju znatnu uporabnu i gospodarsku vrijednost. Iz nekih se vrsta dobivaju vlakna koja služe za izradbu grubih proizvoda, poput vreća, sagova, visećih kreveta, četaka, šešira, užadi, ili finih poput dubrovačke čipke. Slatki se sok, aguamiel (španj.: medena voda), može piti. Alkoholnim se vrenjem dobiva nacionalni meksički napitak pulque s oko 5% alkohola. Destilacijom se dobiva rakija tequila, katkad krivo nazvana mescal. Agava je značajna medonosna biljka.

agava. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 17.9.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=760>.