STRUKE:

biografizam

biografizam, nastojanje da se razumijevanje književnih djelâ poveže s činjenicama iz života njihovih autora. Crpeći nadahnuće iz Sainte-Beuveovih Književnokritičkih portreta (1836–39), gdje se autori motre u sklopu društvenih i umjetničkih ideja razdoblja kojima pripadaju, utemeljeno je u pozitivističkoj metodologiji izgrađenoj po prirodoznanstvenom obrascu. Francuski ga je učenjak H. Taine u Povijesti engleske književnosti (1864) pretočio u doktrinu o rasi, sredini i povijesnom trenutku kao trima ključnim odrednicama svih umjetničkih tvorevina. Autor pak glasovite Povijesti njemačke književnosti (1883) W. Scherer, postavivši kao svoju vodilju analognu formulu o »naslijeđenom, doživljenom i naučenom«, isticao je da savjesno istraživanje činjenica autorskih života ima smisla samo ako vodi otkrivanju povijesnih zakona. Tako se i duhovni život podvrgava istoj kauzalnosti kao i prirodni. Najvažniji je predstavnik biografizma u Francuskoj bio R. de Gourmont, a u Rusiji J. I. Ajhenvald. Izvedenicama biografizma gdjekad se drže psihoanalitička tumačenja koja postupaju s književnim djelima kao s građom za razumijevanje psihičkih problema njihovih autora.

biografizam. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 6.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=7742>.