STRUKE:

Biskupija

ilustracija
BISKUPIJA, naušnice hrvatskih dostojanstvenika, Split, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika
ilustracija1ilustracija2ilustracija3

Biskupija, selo i općinsko središte 7 km jugoistočno od Knina (Šibensko-kninska županija); 408 st. (2011). Leži na uzvisini (281 m) u istočnome dijelu Kosova polja. Poljodjelstvo; stočarstvo (uglavnom ovčarstvo). Važno po arheološkim nalazima iz neolitičkoga (keramika), antičkoga (sarkofazi, Minervin kipić, Mitrin reljef; ostatci starokršćanske jednobrodne crkve) te posebice ranosrednjovjekovnog razdoblja. Biskupija nosi ime po nekadašnjem posjedu i sjedištu hrvatskih biskupa. Od XI. do XVIII. st. zvala se Kosovo (Kosova, Kosoua, v Petih crikvah u Kosovi). Neka povijesna vrela spominju Pet crkava na Kosovu kao mjesto gdje je zborovao i pogubljen (1087/88) hrvatski kralj Zvonimir, ali je povijesno dokazano da je on umro prirodnom smrću. Arheološkim istraživanjima potvrđeno je da se pet crkava nalazilo na lokalitetima: Bukurovića podvornici, Crkvini, Lopuškoj glavici, Stupovima, a na mjestu pete crkve podignuta je pravoslavna crkva sv. Trojice, koja nije arheološki istraživana. Na Crkvini je bila trobrodna bazilika sv. Marije, a pokraj bazilike samostan i groblje. Ovdje su pronađeni trokutni zabat oltarne pregrade s reljefom Gospina lika, najstarijega poznatoga Gospina lika u hrvatskoj likovnoj umjetnosti, prema kojemu je 1976. odliven u zlatu i srebru pralik Gospe Velikoga hrvatskog zavjeta; ulomci dvaju oltarnih ciborija, arhitektonski ulomci s pleternom i figuralnom dekoracijom, više epigrafskih spomenika na kojima se spominju imena svetaca, te jedan ulomak što spominje kneza, kojemu se ne zna ime jer je natpis DUX GLO(riosus)… tek djelomice sačuvan. Oko bazilike bilo je veliko groblje sa stećcima; u grobovima su pronađeni nakit, oružje (mačevi karolinškog tipa), nekoliko pari pozlaćenih ostruga, novac, ostatci odjeće. Groblje je datirano u razdoblje od VIII. do XVI. st. Na lokalitetu Stupovima nalazila se predromanička trobrodna bazilika s trima apsidama, zvonikom na pročelju, poduprta potpornjima, a odatle potječe i ime lokaliteta. Prema novijim istraživanjima bila bi to crkva sv. Cecilije. Sa Stupova potječu najljepši ulomci pleterne ornamentike, a bazilika se datira u IX. st. Na Bukurovića podvornici nalazila se jednobrodna crkva s oblom apsidom i potpornjima, datirana također u IX. st. Oko crkve otkriveno je više starohrvatskih grobova s prilozima (nakit). Na Lopuškoj glavici nalazila se jednobrodna crkva s potpornjima, longitudinalna oblika i s dvjema apsidama. Oko crkve su pouzdano utvrđena 54 groba.

Arheološka nalazišta u Biskupiji idu u red najvažnijih nalazišta starohrvatske arheologije. Istraživao ih je fra L. Marun od 1886. do 1927; važna su i novija arheološka istraživanja S. Gunjače. Otkrićima starohrvatskih spomenika u Biskupiji utemeljuje se hrvatska nacionalna arheologija kao i Muzej hrvatskih arheoloških starina u Kninu (sada Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu).

Biskupija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 21.11.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=7878>.