STRUKE:

bitak

bitak (bivstvo, jestota, grčki εἶναı, ὑπάρχεıν, latinski esse, essentia, existentia), ono po čemu sve jest, ukupnost svih postojećih svojstava neke stvari, najviši i najopćenitiji pojam bića, koji nije nikakav realan predikat, već ono što transcendira svaku pojedinačnu odredbu bića. Ako je bitak temelj svega bitkujućega, on ne može biti izjednačen s njime ili sveden na njega (ontologijska diferencija). Na početku grčke filozofije bitak je u suprotnosti spram ničega, bez mogućnosti prelaženja i bivanja (Parmenid, elejska škola). Bitak i mišljenje jedno su zato što se ne može misliti ono što ne bitkuje. Ta imanencija bitka mišljenju određuje sveukupnu zapadnjačku filozofiju kao metafiziku. Bitak je imanentan mišljenju dvojako: kao korelat mišljenja (realni bitak) ili kao čista mišljevina, ideja (idealni bitak). Kao korelat mišljenja realni se bitak pojavljuje kao bitak stvari, događaja i radnji, tj. kao predmetnost i danost. On je prostorno-vremenski ograničen, individualan i konačan. Idealni bitak, koji se često izjednačuje s bîti, nije predmet zbiljskoga iskustva, nije nikakva prostorno-vremenska danost ili predmetnost, nego je uvijek bitkujući (N. Hartmann). Takav bitak imaju ideje bilo koje vrste, vrijednosti, matematski i logički pojmovi itd. Kao bezvremenski i nepromjenljiv, taj je idealni bitak (ideje) realniji od realnoga, konačnog i prolaznog bitka (Platon). Idealni i realni bitak izriču se u sudu kopulom »jest« (logički bitak). Pretpostavka je tog izricanja spoznaja s pomoću pojmova, tj. spoznavanje na temelju idealnih i realnih odredaba (intencionalni bitak). Supsistirajući bitak nije u sferi imanencije mišljenja, nego je uvjet mogućnosti idealnog i realnog bitka, a time i samoga mišljenja. Supsistencija označuje bitak u samome sebi, tj. postojanje jedino kroz samoga sebe, samoimanenciju i samoutemeljenost – atribute koji se u apsolutnome smislu pripisuju jedino Bogu. Nadalje, od bitka uopće (tubitak, postojanje), koji pripada pojedinačnoj stvari ili osobi, razlikuje se takobitak ili štostvo, koje označuje svojstvo pripadno svim pojedinačnim stvarima jednoga područja bića.

Temeljno pitanje tradicionalne ontologije nije pitanje o bitku kao bitku, nego o biću kao biću, biću uopće (Aristotel). U tome M. Heidegger vidi bit sveukupne dosadašnje metafizike kao ontologije: pitajući o biću kao biću, tradicionalna metafizika nije dospjela do pitanja o bitku kao bitku, ono je palo u zaborav.

bitak. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 7.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=7909>.