struka(e): |

Bizovac, naselje i općinsko središte u Slavoniji, 9 km južno od Valpova i 20 km zapadno od Osijeka; 1713 st. (2021). Leži uz željezničku prugu i cestu Osijek–Našice. Južno od naselja su Bizovačke toplice, a u njemu župna crkva sv. Mateja i kurija Normann-Ehrenfels. Stanovnici se bave poljoprivredom, ponajviše uzgojem pšenice, kukuruza, šećerne repe, jabuka i drugog voća te stočarstvom. Dio ih je zaposlen u aktivnostima zdravstvenoga turizma u lječilištu i kupalištu u Bizovačkim toplicama. Za potrebe proizvodnje opeke na zapadnome rubu naselja iskopano je i za rekreaciju uređeno kupališno i ribolovno područje Bajeri. U okolici su ležišta nafte. – Na položaju Lepodrevci otkrivena je (1895) brončanodobna ostava s nekoliko stotina predmeta (ulomci kacige, mačevi, koplja, šuplje sjekire, srpovi, narukvice i dr.) koja upućuje na postojanje ljevačke radionice na tome mjestu. – U XIV. st. u obližnjem selu Ladimirevci spominje se crkva sv. Kuzme i Damjana. Bizovac se javlja u kasnosrednjovjekovnim izvorima kao dio ivanovačkog posjeda Karaševa te u osmanskim poreznim popisima. Drvena kapela sv. Marije spominje se od 1738. Crkva sv. Mateja sagrađena je 1761., a 1802. je obnovljena. Od 1804. sjedište župe. Oko 1830. obitelj Hilleprand von Prandau, najveći veleposjednici na bizovačkom području, gradi kuriju koja nakon 1885. prelazi u ruke obitelji Normann von Ehrenfels. Izgradnjom pruge Osijek–Našice 1893. ulazi u željezničku mrežu, a 1971. željeznički je povezan s Belišćem. Geotermalna voda otkrivena je 1970. tijekom bušenja u potrazi za naftom te iskorištena za lječilišni turizam.

Citiranje:

Bizovac. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/bizovac>.