Blake, William

ilustracija
BLAKE, William
ilustracija1ilustracija2

Blake [blẹik], William, engleski pjesnik, slikar i grafičar (London, 28. XI. 1757London, 12. VIII. 1827). Likovni samouk, kopirao Michelangela, Rafaela i Dürera, crtajući detalje arhitekture i plastike u Westminsterskoj opatiji; književnu kulturu stekao preko engleskih renesansnih pjesnika (osobito Shakespearea i Spensera) i predromantika svojega doba (osobito »Ossiana«). Svjetonazor mu se oblikovao proučavanjem Svetoga pisma, Swedenborga i rasprava o gnosticizmu i druidizmu. Kao ilustrator vlastitih pjesmotvora, ostvario je originalna djela u kojima se apokaliptičke vizije često iskazuju uz vrlo svjetovan sarkazam.

Idealnom prožimanju smisla i slike približio se u zbirkama Pjesničke skice (Poetical Sketches, 1783), Pjesme nevinosti (Songs of Innocence, 1789) i Pjesme iskustva (Songs of Experience, 1794), kao i u rukopisnoj ostavštini: svježom, na izgled jednostavnom metaforikom, iskazuje kompleksne i višeznačne odnose u čovjekovu svijetu. Njegove tzv. »proročke knjige«, Knjiga o Thelu (The Book of Thel, 1789), Prva knjiga o Urizenu (The First Book of Urizen, 1794), Europa, proročanstvo (Europe, a Prophecy, 1794), Četvorica Zoa (The Four Zoas, 1797–1804), Jerusalem (1804–20) i druge, u kojima je razradio vlastitu kozmogoniju i mitologiju, danas često djeluju apstraktno. Najizravnije je Blakeov filozofski credo iskazan u Vjenčanju neba i pakla (The Marriage of Heaven and Hell, 1790–93), nizu heretičkih aforizama i parabola, u svjesnom parodiranju biblijskoga stila. To djelo rani je moderni pokušaj prevrednovanja svih vrijednosti. Svjesni protivnik ideja francuskog prosvjetiteljstva i svođenja čovjekove biti samo na znanstvene činjenicu, Blake je bitno utjecao na pjesništvo XX. stoljeća, ne pristajući na slutnju da je »Bog mrtav«. U tom smislu izravno aludira i na suvremene političke događaje – Francuska revolucija (The French Revolution, 1791), Amerika, proročanstvo (America: a Prophecy, 1794) ili socijalna zla: Vizije kćeri Albionovih (The Visions of the Daughters of Albion, 1793). Blakeov izvorni tekst i likovni ukras čine medijsko jedinstvo, a to će također postati značajkom XX. stoljeća. Ilustrirajući Miltona i Dantea, starozavjetnu Knjigu o Jobu, Youngove Noćne misli i Blairov spjev Grob, Blake će kao likovni umjetnik utjecati na engleske predrafaelite na prijelazu stoljeća, a bitno će djelovati i na važne moderne slikare poput Wollsa ili P. Kleea.

Blake, William. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2017. Pristupljeno 27.5.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=8056>.