Bogdanov, Vaso

Bogdanov, Vaso, hrvatski publicist i povjesničar (Pančevo, 2. X. 1902Zagreb, 9. X. 1967). Diplomirao u Beogradu 1924., a doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1947. disertacijom Južnoslavenski narodi Ugarske, Madžari i Austrija u revoluciji 1848–49. godine. Radio kao profesor gimnazija u Novom Vrbasu, Subotici i Zagrebu 1923–46., a zatim kao službenik u Hrvatskome državnom arhivu. Od 1949. izvanredni i od 1955. redoviti profesor povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1919. do 1941. politički djelovao u komunističkom pokretu, pa je nekoliko puta bio zatvaran i otpuštan iz službe. Pripadao užemu krugu oko M. Krleže. God. 1940. pokrenuo časopis Političko iskustvo. Historiografska istraživanja usmjerio je na djelatnost istaknutih političara, revolucionarnih zbivanja 1848–49., povijest političkih stranaka u Hrvatskoj do 1918., odnose Hrvata i Srba od sredine XIX. stoljeća do 1941. Za redovitog člana JAZU izabran je 1955. Glavna djela: Ante Starčević i hrvatska politika (1937), Hrvatska ljevica u godinama revolucije 1848–49. u svjetlu naše četrdesetosmaške štampe (1949), Društvene i političke borbe u Hrvatskoj 1848./1949. (1949).

Bogdanov, Vaso. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 19.11.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=8365>.