Bogišić, Baldo

ilustracija
BOGIŠIĆ, Baldo, rad V. Bukovca, Cavtat, Zbirka Bogišić

Bogišić, Baldo (Baltazar), hrvatski pravnik i etnograf (Cavtat, 20. XII. 1834Rijeka, 24. IV. 1908). Doktorat iz filozofije stekao u Giessenu 1862., a doktorat prava i političkih znanosti u Beču 1864. Bio je knjižničar u slavenskom odjelu bečke Dvorske knjižnice (1863–68). Proučavao je izvorne običaje u Slavena, objavio studiju O važnosti sakupljanja narodnijeh pravnih običaja kod Slovena (Književnik, 1866), kojoj je slijedio Naputak za opisivanje pravnijeh običaja, koji u narodu žive (Književnik, 1866), razaslan po južnoslavenskim krajevima. Odgovori iz ankete objavljeni su u knjizi Gragja u odgovorima iz različitih krajevah slovenskoga juga (1874). Bibliografski nacrt Pisani zakoni na slovenskom jugu … (1872) sadržava pregled pravne povijesti južnih Slavena. Profesor slavenskih prava na Novorosijskom sveučilištu u Odesi (1870–72). U nastupnom predavanju O znanstvenom razrađivanju povijesti slavenskoga prava (O naučnoj razrabotke istorii slavjanskogo prava, 1870) Bogišić je naznačio potrebu kodificiranja običajnih pravnih normi. Na poziv crnogorskoga kneza Nikole napisao je Opšti imovinski zakonik za knjaževinu Crnu Goru, koji je stupio na snagu 1. VII. 1888. U izradbi Zakonika nastojao je patrijarhalne običaje crnogorskog rodovsko-plemenskog poretka pretvoriti u pravne norme prilagođene suvremenim potrebama. Zakonik je preveden na više stranih jezika i postao predmetom mnogih rasprava. Od 1874. Bogišić je živio uglavnom u Parizu. Obnašao dužnost ministra pravde Crne Gore (1893–99). Razbolio se 1908. i krenuo iz Pariza u Cavtat, ali je umro u Rijeci. Bio je pravi član JAZU (1867), član Srpskoga učenog društva, Société de législation comparée, Institut international de sociologie i dr.

Bogišićev interes obuhvaćao je obiteljsko i zadružno pravo, pitanja pravnog nazivlja, pravnu povijest Dubrovnika itd.; skupljao je i objavljivao narodne pjesme pa od njega potječe izdanje starohrvatskih bugarštica s temeljitim uvodom o bugaršticama. Bio je jedan od najvažnijih promicatelja prav. znanosti u nas, utjecao je na istraživanja slavenske povijesti i prava u Europi. Preteča je etnološkoga smjera u prav. znanosti i moderne sociologije prava. U Cavtatu se čuva njegova bogata prepiska sa znamenitim suvremenicima, knjižnica i zbirka umjetničkih predmeta.

Bogišić, Baldo. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 27.5.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=8383>.