STRUKE:

Bonaparte

ilustracija
BONAPARTE, Jérôme
ilustracija1ilustracija2ilustracija3ilustracija4

Bonaparte [bɔnapa'ʀt], francuska obitelj toskanskog podrijetla (XII. st.). Za Napoleona I. promijenila prvotni oblik prezimena Buonaparte u Bonaparte. Obitelj se 1500. preselila iz Sarzane na Korziku. Dala je niz istaknutih ljudi u novijoj europskoj povijesti, među kojima su najglasovitiji francuski carevi Napoleon I. i Napoleon III.

Carlo Maria, činovnik (Ajaccio, 29. III. 1746 – Montpellier, 24. II. 1785). Isprva se protivio francuskoj okupacije Korzike (1768–69), a potom ju prihvatio te dobio upravnu službu. Na francuskom dvoru delegat korzikanskoga plemstva 1777. i predstavnik Korzike 1778. Oženio se 1764. Marijom Letizijom Ramolino (1750–1836), s kojom je imao osam sinova, a među njima je najpoznatiji Napoleon I.

Charles Louis Napoléon → napoleon iii.

Jérôme, brat Napoleona I. (Ajaccio, 15. II. 1784 – Villegenis, 24. VI. 1860). Služio kao pomorski časnik do odlaska u Ameriku 1802; kralj Vestfalije 1807–13. U Pariz se vratio 1848., sinovac Napoleon III. imenovao ga je maršalom 1850. te predsjednikom državnog vijeća 1852. Njegov sin Napoleon (1822–91) oženio se Klotildom (1843–1911), kćeri Viktora Emanuela II; njihovi potomci još žive.

Joseph, brat Napoleona I. (Corte, 7. I. 1768 – Firenca, 28. VII. 1844). God. 1797. predstavnik je Republike u Rimu, 1800. opunomoćenik u SAD-u, a 1801. potpisuje mir u Lunévilleu. Napoleon ga postavlja ga za kralja Napulja 1806. te kralja Španjolske 6. VI. 1808; nakon poraza kod Vitorije 1813. napustio je Španjolsku. God. 1814. zapovijeda obranom Pariza. Nakon bitke kod Watterlooa izbjegao je u Ameriku; 1841. preselio se u Italiju.

Louis, brat i pobočnik Napoleona I. u Italiji i Egiptu (Ajaccio, 2. IX. 1778 – Livorno, 25. VII. 1846). God. 1806. postao kralj Kraljevstva Holandije. Odrekao se prijestolja 1810. u korist svojega sina i živio u Grazu do 1813., zatim u Rimu, gdje je pisao romane, pjesme i povijesna djela. Žena mu je bila Hortense Beauharnais (1783–1837), Napoleonova pastorka. Jedan je od njihovih triju sinova Charles Louis Napoléon (1808–73), poslije francuskih car Napoleon III.

Lucien, brat Napoleona I. (Ajaccio, 21. V. 1775 – Viterbo, 29. VI. 1840). Pristaša Robespierrea 1795. Napoleon ga je oslobodio zatvora. Kao predsjednik Vijeća pet stotina pomagao je Napoleonov državni udar 18. brumairea (9. XI. 1799), zatim ministar unutarnjih poslova, pa poslanik u Madridu 1800. Nakon sukoba s Napoleonom, odlazi u Rim 1804. Pri odlasku u Ameriku 1810. zarobili su ga Englezi te ga držali u kućnom pritvoru. Od 1814. knez od Canina i Musignana, 1815. pristaje uz Napoleona; poslije živi u Italiji i u Engleskoj.

Maria Anna (zvana Elisa), sestra Napoleona I. (Ajaccio, 3. I. 1777 – dvorac Sant’Andrea kraj Trsta, 6. VIII. 1820). God. 1797. udala se za kapetana Felicea Bacciochija, Napoleon I. postavio ju je za kneginju kneštava Lucca i Piombino 1805., kojima je upravljala vješto i odlučno, a 1809. imenovao velikom vojvotkinjom Toskane. Nakon Napoleonova pada 1815., povukla se iz javnog života.

Marie Annonciade (zvana Caroline), sestra Napoleona I. (Ajaccio, 25. III. 1782 – Firenca, 18. V. 1839). Žena Joachimea Murata (od 1800), koji je 1809. postao kraljem Napulja. Nakon muževljeve smrti živjela je većinom u Trstu pod imenom grofice od Lipone, a nakon Napoleonova pada u Austriji i Firenci.

Marie Paulette (zvana Pauline), sestra Napoleona I. (Ajaccio, 20. X. 1780 – Firenca, 9. VI. 1825). Udana za generala Charlesa Victora Emmanuela Leclerca, a nakon njegove smrti (1803) za kneza Camilla Borghesea. God. 1806. nosi naslov vojvotkinje od Guastalle. Portretirao ju je A. Canova.

Napoléon → napoleon i.

Bonaparte. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 21.11.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=8623>.