borba s bikovima

ilustracija
BORBA S BIKOVIMA
ilustracija1ilustracija2

borba s bikovima (španj. corrida de toros), poznata je još u starom vijeku u Egiptu, na Bliskom istoku, u Grčkoj i u Rimu. U srednjem vijeku bila je raširena osobito među Maurima, koji su je vjerojatno udomaćili u Španjolskoj. Održava se u okrugloj areni s amfiteatralnim sjedalima (plaza de toros). U igri sudjeluju 4 vrste boraca (toreadores, toreros): picador draži bika ubodima koplja, banderillero sulicama, chulo (capeador) crvenim plaštom, a espada (ili matador) zadaje biku posljednji udarac mačem. Borbe s bikovima bile su u Španjolskoj poznate vrlo rano; već sredinom XI. st. spominje se kao torero Don Rodrigo Díaz de Vivar. Od XVII. st. borbe s bikovima postale su u Španjolskoj, a i u nekim zemljama Južne Amerike, neka vrsta nacionalne svečanosti. Motiv borbe s bikovima obradili su mnogi slikari, od Goye do Picassa (kod nas Lj. Babić), među glazbenicima Bizet (Carmen), romanopiscima E. Hemingway, a u poeziji F. García-Lorca.

borba s bikovima. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 5.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=8736>.