struka(e):

Borelli Vranski [borε'l:i ~], plemićka obitelj talijanskog podrijetla s posjedima u Dalmaciji. Od sredine XVIII. do druge polovice XIX. st. obitelj drži vranski posjed (mjesta Vrana, Biograd, Sveti Filip i Jakov, Stankovci, Pakoštane, Betina i Murter i dr.), a njeni pripadnici nazivaju se knezovi vranski (conte di Vrana). Obitelj je znatno pridonijela razvoju gospodarstva Dalmacije, osobito poljoprivrede. Utemeljitelj dalmatinske grane bio je Bartolomej (Bartul, 1674–1736), mletački general i zapovjednik kninske utvrde, rodom iz Bologne. Njegov je sin posjednik Frane, a unuk zadarski gradonačelnik i pristaša prosvjetiteljstva Andrija (1758–1816). Potkraj XVIII. st. ulaze u zadarsko plemićko vijeće, a 1822. plemstvo im potvrđuje Austrija. U XIX. st. ističe se Andrijin sin, političar Frano. Njegovi su sinovi gospodarski djelatnik i političar Manfred i gospodarski stručnjak, kulturni djelatnik i političar Hubert. Treći sin Andrija (1839–1919) služio je u austrijskoj mornarici; Hugo (1858–1937) je bio sudionik kulturnih i političkih događaja u Zadru; Alfons (1861–1934), zadarski gradonačelnik (1913), kandidat zadarskih i lastovskih Hrvata nasuprot talijanaškom kandidatu na izborima za rimski Parlament (1920), bio je mecena mnogobrojnim zadarskim društvima te osnivač i prvi predsjednik Planinskog i turističkog društva Liburnia. U umjetnosti su se istaknule slikarica Zoe Borelli Vranski Alačević, keramičarka Malvina (1890–1972), pjesnikinja Vanda (1886–1970) te njihova rođakinja – modna kreatorica i grafička dizajnerica Zoe (r. 1924). Obitelj je sagradila palaču i niz drugih zgrada u Zadru te ljetnikovac s arboretumom u Svetom Filipu i Jakovu. Potomci hrvatske grane obitelji žive i danas.

Citiranje:

Borelli Vranski. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/borelli-vranski>.