Agrippa von Nettesheim, Heinrich

ilustracija
AGRIPPA von NETTESHEIM, Heinrich

Agrippa von Nettesheim [agri'pa fɔn ne'təshaim], Heinrich, njemački liječnik i filozof (Köln, 14. IX. 1486Grenoble, 18. II. 1535). Diplomat, sveučilišni predavač, trgovac, pustolov, kabalist, alkemičar, teolog, antipapist, rani reformator. Njegova istraživanja kabalistike, gnosticizma, hermetičkih spisa i hebrejskog jezika rezultiraju djelom Okultna filozofija (De occulta philosophia, 3 sveska, pisana 1509–10., objavljena 1531–33). Radi se o vrlo neobičnu djelu, sastavljenu od elemenata neoplatonizma, teorije o trima svjetovima, kabalističke raščlambe U svojem glavnom djelu O ispraznosti i nesigurnosti znanosti i umjetnosti (De Incertitudine et Vanitate Scientiarum et Artium, 1530) Agrippa pokazuje znakove sumnje prema vlastitim dotadašnjim nazorima, antiintelektualizam te pokušaj vraćanja na jednostavnost ranoga kršćanstva. Žestoko je kritizirao skolastiku kasnoga srednjovjekovlja te mnoge teološke teze, drže da je jedino biblijska vjera vrijedna kao životni nazor. Proglašen je heretikom i njegovi su spisi stavljeni na popis zabranjenih knjiga. Motiv njegove glavne rasprave javlja se u nas jedno stoljeće poslije, u Armolušićevoj replici (Slava ženska, 1643) na Ivaniševićevu satiru o ženama.

Agrippa von Nettesheim, Heinrich. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 6.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=881>.