STRUKE:

Bospor

ilustracija
BOSPOR
ilustracija1ilustracija2ilustracija3ilustracija4

Bospor (turski İstanbul Boğazi i Karadeniz Boğazı [kαrα'dεniz bɔ:63308α'z616]), morski tjesnac između Europe i Azije, važan prolaz između Mramornog i Crnog mora. Dug 30 km, širok 660 m do 3,6 km, dubok do 124 m. Bospor je zapravo riječna dolina potopljena u kvartaru uzdizanjem morske razine. Na području tjesnaca nalazi se niz zaljeva (Beykoz, Büyükdere i dr.); u zaljevu Zlatni rog, na južnom kraju Bospora, leži Istanbul. U Bosporu su dvije morske struje, površinska s lakšom vodom, koja teče prema Egejskomu moru, i dubinska struja, teža i slanija, koja teče prema Crnomu moru. Zbog podmorskog praga, koji se nalazi nasuprot ulazu u Crno more, nije moguća stalna izmjena vode između Crnog i Egejskog mora, jer se dubinska struja zaustavlja na plitkom pragu, vraća se i miješa sa snažnom površinskom strujom. Bospor obiluje ribom jer je to glavni put sezonskih migracija riba između Mramornog i Crnog mora. S obzirom na važan pomorski i prometni položaj, na obilje riba i druge prirodne uvjete, već rano na obalnom području Bospora nastala su naselja i izrazito kulturni pejzaž. Glavno je kulturno i gospodarsko središte Istanbul, koji leži na obim obalama južnog dijela Bospora. Središnji, europski dio, te azijski dio (gradska četvrt Üsküdar i dr.) povezani su visećim mostovima (izgrađeni 1973. i 1988), koji omogućuju međukontinentalni cestovni promet, te podmorskim željezničkim tunelom dugim 13,6 km puštenim u promet 2013 (izgradnja započela 2004). U blizini su dvije čuvene utvrde, Anadolu Hisari (1390) na azijskoj i Rumeli Hisari (1452) na europskoj obali. – Antički naziv Bospor (grčki Βόσπορος, Bósporos, latinski Bosp/h/orus) odnosio se na različita područja, osobito na Kimerijski Bospor (Βόσπορος Κιμμέριος, Bósporos Kimmérios, latinski Cimmerius Bosp/h/orus), tjesnac između Crnog i Azovskog mora, današnja Kerčka vrata, gdje je u V. st. pr. Kr. osnovano Bosporsko Kraljevstvo (→ krim; crno more), i Trački Bospor (Βόσπορος Θρᾴϰιος, Bósporos Thrikios, latinski Thracius Bosp/h/orus), pod kojim se razumijeva područje današnjega bosporskog tjesnaca. Zbog iznimnoga strateškog i trgovačkog značenja (prijelaz s azijskoga na europski kontinent, prolaz iz Crnoga u Egejsko more) već se u starom vijeku na obalama Bospora podižu mnoge kolonije, među kojima se posebno isticao Bizantij. U pohodu na Skite 512. pr. Kr. vojska perzijskoga kralja Darija prešla je Bospor sastavivši most od brodovlja. U drugoj polovici IV. st. pr. Kr. flota Filipa II. Makedonskoga zaplijenila je na Bosporu 180 atenskih brodova natovarenih žitom. Politička uloga Bospora naglo je rasla od 330., otkako je Bizantij proglašen prijestolnicom Istočnorimskoga Carstva i dobio novi naziv Konstantinopol (po caru Konstantinu). Godine 615. i 625. napadaju ga Perzijanci, a 717. i 782. Arapi; od 1080. pod kontrolom Seldžuka. Nakon pada Bizantskoga Carstva (1204) na Bosporu je stvoreno Latinsko Carstvo. Osvojenjem Carigrada (1453) na Bosporu se definitivno učvršćuju Osmanlije. Krimski rat potaknuo je pitanje tjesnaca, koji postaje međunarodni problem ne samo u XIX. stoljeću već i u XX. stoljeću.

Bospor. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 16.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=8921>.