struka(e): |
vidi još:  Krležijana

Brabant, povijesno-geografska pokrajina između rijeka Maas i Schelde, u sjeveroistočnoj Belgiji i južnoj Nizozemskoj. Pretežno brežuljkasti kraj. Nizozemski dio obuhvaća pokrajinu Noord-Brabant ili Sjeverni Brabant, a belgijski pokrajine Vlaams Brabant ili Flamanski Brabant (2106 km², 1 121 693 st., 2016; glavni grad Leuven), Brabant wallon ili Valonski Brabant (1091 km², 396 840 st., 2016; glavni grad Wavre) i regiju Bruxelles, koje su nastale 1. I. 1995. podjelom jedinstvene pokrajine Brabant, te pokrajinu Antwerpen. – Nakon sloma Zapadnorimskoga Carstva to su područje zauzeli salijski Franci. Podjelom Franačkoga carstva 843. Brabant je pripao državi Lotara I., od 855. bio je dio Lorene, odnosno od 959. Donje Lorene nestankom koje dobiva 1183. status vojvodstva (vazala Svetoga Rimskoga Carstva) te 1190. grofovi od Leuvena postaju vojvodama od Brabanta. U Brabantu se u srednjem vijeku intenzivno razvija trgovina i suknarstvo. U XIV. st. ondje je poprište borbi obrtničkih cehova s feudalcima, kada dolazi do iseljavanja suknara u Italiju i Englesku. U XV. i XVI. st. Brabant je bio žarište jake kulturne i umjetničke aktivnosti (sveučilište u Leuvenu već 1425). Godine 1430. pripao je burgundijskim zemljama, a od 1477. u vlasti je Habsburgovaca sve do 1648., kada je njegov sjeverni dio pripao neovisnoj Nizozemskoj, a južni dio španjolskoj Nizozemskoj, odnosno (od 1714) austrijskoj Nizozemskoj. Od 1814. dio je Ujedinjenog Kraljevstva Nizozemske, a 1830. je podijeljen: pokrajine Antwerpen i Brabant (s Bruxellesom) pripale su Belgiji, a Sjeverni Brabant Nizozemskoj.

Citiranje:

Brabant. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/brabant>.