Broch [brɔx], Hermann, austrijski književnik (Beč, 1. XI. 1886 – New Haven, SAD, 30. V. 1951). Nakon stručne tekstilne škole vojsku je služio u Zagrebu (1909), a do 1927. vodio obiteljsku tvornicu tekstila. Od 1928. do 1931. studirao matematiku, filozofiju i psihologiju, potom se posve posvetio književnosti. Zbog židovskog podrijetla uhićen 1938., emigrirao u Ameriku. Od početka književnog djelovanja nastoji razgraditi uvriježeni način pripovijedanja novim stilskim sredstvima: unutarnjim monologom, znanstvenim spoznajama, filozofskom refleksijom, dokumentarnim materijalom, asocijacijama i snovima. Svoja teorijska iskustva sažeo je u eseju James Joyce i sadašnjost (James Joyce und die Gegenwart, 1936). Velika je Brochova tema (slično Th. Mannu i R. Musilu) raspad društvenih vrijednosti i mrvljenje čovjekove osobnosti. Književnu važnost stječe odmah po objavljivanju trilogije Mjesečari (Die Schlafwandler), koja se sastoji od romana Pasenow (1931), Esch (1931) i Huguenau (1932). U tzv. »planinskom romanu« (Bergroman), započetom 1930-tih godina, a dovršenom tek pred smrt i objavljenom pod naslovom Der Versucher (Napasnik, 1953), pripovijeda o povijesno obamrlome kršćanskom društvu u koje su provalili zlodusi i masovno ludilo. Glavno mu je djelo roman Vergilijeva smrt (Der Tod des Vergil, 1945), koje ga svrstava u najznatnije romanopisce XX. st. U njemu umirući Vergilije sluti epohalnu promjenu svijeta. Umjetnički izraz toga romana iz puke proze prelazi u golem jezični spjev, koji sabire sve moguće elemente dotadašnjeg pisanja, uspoređujući sumrak Europe nakon dvaju svjetskih ratova sa zalaskom Rimskog Carstva u slutnji kršćanstva.
