Browning, Robert

ilustracija
BROWNING, Robert

Browning [brạu'niŋ], Robert, engleski pjesnik (London, 7. V. 1812Venecija, 12. XII. 1889). Kasni romantičar koji se nadahnjivao talijankom renesansom. Uza sve kritičarske pohvale njegovu daru i prvom dramatskom spjevu Paracelsus (1835), Browningova pjesnička djela ostala su na glasu po svojoj aluzivnoj složenosti i ezoteričnom izrazu. Njegovi dramski pjesmotvori, kao teško svladivi Stafford (1837), mnogo čitkija Pippa prolazi (Pippa Passes, 1841) i drugi, smješteni su uglavnom u povijesnu ili u autoru suvremenu Italiju, zemlju koju je prepoznavao kao kolijevku zapadne kulture i u koju je pobjegao s pjesnikinjom Elizabeth Barrett (poslije E. B. Browning) zbog protivljenja njezina oca njihovu tajnom braku (1836). Dugi, narativni spjev Sordello (1840) također govori o talijanskom predrenesansnom pjesniku. Najvažnije pjesme nalaze se u zbirkama Dramatička lirika (Dramatic Lyrics, 1842), Dramatičke romance (Dramatic Romances, 1845), te os. Muškarci i žene (Men and Women, 1855) i Dramatis Personae (1864); u njima kroz monologe što izmišljenih, što autentičnih povijesnih ličnosti – vladara, umjetnika, vjerskih dostojanstvenika te raznih opsjenjivača i šarlatana – govori i o duhu svojega doba. Nakon petnaest god. skladnoga braka, u kojem im se rodio sin, Browningova je supruga umrla (1861), a on nastavio živjeti između Londona i Italije. Među zrelim djelima ističe se Prsten i knjiga (The Ring and the Book, 1869; spjev u 12 knjiga, oko 20 000 stihova), u kojem više pojedinaca, upletenih u suđenje zbog ubojstva koje se dogodilo u XVII. st., izlaže svoje vrlo nepotpune spoznaje o tom događaju, a tek svi zajedno rekonstruiraju istinu. Prodornost analize, motiva i okolnosti koje grade to djelo, čine Browninga, uza sve teškoće čitanja, važnim pretečom moderne stihovne i pripovjedne strukture, a u međuvremenu su mnogobrojni njegovi stihovi postali gotovo poslovičnim citatima.

Browning, Robert. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 17.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=9753>.