struka(e): geografija, opća

Aruba (nizozemski izgovor [ary:'ba:]), nizozemski otok u skupini Malih Antila (Karipsko more), pred obalom Venezuele; 180 km², 108 166 st. (2020), odnosno 601 st./km². Pruža se u smjeru sjeverozapad–jugoistok u duljini od 31 km i širini do 8 km; pretežno nizinski, stjenoviti teren, izdiže se do 188 m. Građen je uglavnom od vulkanskih stijena, prekriven vapnenačkim naslagama, okružen koraljnim grebenima. Klima je vruća stepska s temperaturom od 26 do 29 °C i 432 mm oborina na godinu. Vegetacija je oskudna, kserofitna (kaktusi, agave). Poljodjelstvo (uzgoj i izvoz aloje), stočarstvo; ribarstvo. U XIX. st. veliku važnost imalo je iskorištavanje ležišta zlata, u XX. st. preradba nafte (rafinerija nafte prerađivala je venezuelsku naftu), a danas je glavna gospodarska grana turizam (1,1 milijun turista i 0,8 milijuna posjetitelja s kruzera, 2019); off-shore bankarstvo. Novčana je jedinica arupski florin. Postrojenja za desalinizaciju morske vode (među najvećima u svijetu). Stanovnici su pretežno potomci autohtonih Indijanaca (Arawak i dr.) i Europljana (uglavnom Nizozemaca). Službeni su jezici nizozemski i papiamento. Prema vjeroispovijesti prevladavaju rimokatolici (70,2%, 2019). Glavni je grad Oranjestad; najveće su luke Barcadera/Oranjestad (trgovačka) i Paardenbaai/Oranjestad (putnička). Međunarodna zračna luka. – Otok je za Europljane otkrio Alonso de Ojeda 1499. Bio je pod Španjolskom do 1636., kada su ga osvojili Nizozemci. Isprva pod upravom Nizozemske zapadnoindijske kompanije, od 1814. u sastavu nizozemskih karipskih kolonija, odnosno od 1845. Nizozemskih Antila od kojih se odvojio 1986., od kada je autonomna zemlja u sastavu Nizozemske.

Citiranje:

Aruba. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 17.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/aruba>.