Brescia [bre'š:a], grad i upravno središte istoimene pokrajine u Lombardiji, sjeverna Italija; 189 902 st. (2011). Leži u podnožju Alpa, blizu jezera Lago di Garda, 88 km istočno od Milana. U starome dijelu grada sačuvane su stara romanička katedrala (Duomo Vecchio ili Rotonda) iz XI–XII. st. i nova (Duomo Nuovo) iz XVII–XVIII. st., stara vijećnica (Broletto, XII. st.) i nova (La Loggia, 1574), barokna crkva Santa Maria dei Miracoli (XV–XVI. st.) i dr.; ruševine rimskoga hrama i kazališta (I. st.). Sveučilište; kazalište iz 1615; muzejski kompleks Santa Giulia (bazilika San Salvatore, VII–IX. st.; crkva Santa Maria in Solario, XII. st.; crkva Santa Giulia, XVI. st.); muzeji (oružja i dr.), pinakoteka. Industrijsko je središte s razvijenom metalurgijom, proizvodnjom oružja i oruđa, automobila, zrakoplova, elektrotehničkoga materijala, tekstila, kemijskih i prehrambenih proizvoda. Turizam. – Keltsko naselje, glavno mjesto Cenomana, Brixia, osvojili su Rimljani 225. pr. Kr.; kolonija pod Augustom (oko 27. pr. Kr.). Godine 452. poharao ju je Atila. Sjedište langobardskoga vojvodstva VI–VIII. st.; jedan od najuglednijih gradova Lombardije. Od 1167. aktivna u ratovima Lombardske lige. Godine 1428–1797. pod vlašću Venecije, ali je administrativno autonomna. Godine 1797. pripala je francuskoj Cisalpinskoj Republici, a nakon toga Napoleonovu Kraljevstvu Italiji. Od 1815. u sastavu je Austrije, protiv koje 1848–49. podiže dva ustanka ugušena u krvi. Godine 1859. pripala Pijemontu.
