Gusići, hrvatsko pleme. Prevladava mišljenje da su pripadali instituciji »dvanaestero hrvatskih plemena« i ubrajaju se u niže plemstvo. Posjede su prvotno imali u okolici Biograda u Lučkoj i Sidraškoj županiji. Prema predaji, župan Pavao zastupao je Gusiće pri ugovaranju sporazuma s ugarskim kraljem Kolomanom 1102. U historiografiji prevladava mišljenje da je Slovinja prije 1222. postao krbavskim knezom, što se objašnjava njegovim preseljenjem otkako je od hrvatsko-ugarskog kralja dobio posjede na području Krbavske županije. U drugoj polovici XIII. st. naslov krbavskih knezova nosili su Matija i Bartol, sinovi Slovinjina brata Grubiše. God. 1298. spominje se krbavski knez Kurjak, čiji su se potomci u XIV. st. nazvali Kurjakovićima. Izvorna građa od XIV. do XVI. st. spominje Gusiće u okolici Zadra, Nina, Obrovca i Posedarja. Pod pritiskom Osmanlija dio Gusića preselio se u XV. st. u Gatsku županiju. Gašpar je 1556. bio gospodar Turnja i obnašao službu podbana. Kada su 1575. Osmanlije zauzeli Gusića grad, njegovi su se gospodari odselili u Kranjsku. Posljednji poznati Gusići u zadarskom kraju bili su Matija, koji je živio u Salima 1528., i Jeronim, koji se spominje u Zadru 1530.
