struka(e):

Gvozd (poslije Kapela), široko gorsko-planinsko područje u Gorskome kotaru i Lici, podijeljeno prijevojom Vrh Kapele (884 m) na nižu i dužu Malu Kapelu te na višu Veliku Kapelu. U srednjem vijeku granica između Kraljevine Hrvatske i Dalmacije te Kraljevine Slavonije. Taj je povijesni toponim vezan uz prodor prema moru ugarskoga kralja Ladislava I. Arpadovića 1091. i bitku između hrvatskog vladara Petra i ugarskog kralja Kolomana 1097., u kojoj je Petar poginuo i po kojemu je planina dobila naziv Petrov Gvozd ili Petrova gora. Prvu vijest da se planina zove prema poginulome vladaru Petru donosi anonimni notar hrvatsko-ugarskoga kralja Bele III. s kraja XII. st. U povijesnim izvorima od kraja XII. st. do 1522. Gvozd se spominje kao Željezna planina (Alpes ferreae), Gvozd (Gozdia) i Petrov Gvozd (Peturgoz). Po pavlinskom samostanu (»kapela«) sv. Mikule na Gvozdu, na čijim je ruševinama 1708. sagrađena kapela sv. Nikole, stanovništvo toga kraja počelo je Gvozd nazivati Kapelom. Zbog te promjene dolazilo je do zabune oko imena i geografskog smještaja planine na kojoj se vodila bitka 1097. Tradicionalna hrvatska historiografija smatrala je da se srednjovjekovni Gvozd nalazio na današnjoj Petrovoj gori na Kordunu, koja se do 1445. zvala Slatska gora, a da se prvi put pod novim imenom javlja 1536. Bitka na Gvozdu bila je čest motiv književnih i likovnih djela hrvatskih umjetnika.

Citiranje:

Gvozd. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/23928>.